Pregled bibliografske jedinice broj: 1187718
'Ad usum chori S. Antonii de Tinio' – Kninski rukopisni glazbeni kodeks fra Ivana Kneževića iz 1773. godine
'Ad usum chori S. Antonii de Tinio' – Kninski rukopisni glazbeni kodeks fra Ivana Kneževića iz 1773. godine // Svečani zbornik za Sanju Majer-Bobetko / Doliner, Gorana, Tuksar, Stanislav, Beban, Hrvoje, Čunko, Tatjana (ur.)., 2022. str. 111-120
CROSBI ID: 1187718 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
'Ad usum chori S. Antonii de Tinio' – Kninski
rukopisni glazbeni kodeks fra Ivana Kneževića iz
1773. godine
('Ad usum chori S. Antonii de Tinio' -Knin Manuscript
Codex by Friar Ivan Knežević from 1773)
Autori
Breko Kustura, Hana, Volarević, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Svečani zbornik za Sanju Majer-Bobetko
Urednik/ci
Doliner, Gorana, Tuksar, Stanislav, Beban, Hrvoje, Čunko, Tatjana
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
111-120
ISBN
978-953-347-438-0
Ključne riječi
Knin, Samostan sv. Ante, fra Ivan Knežević (1740.-1807.), Kyriale/Cantoria iz 1773., cantus fractus, misa quotidiana.
(Knin, Franciscan MOnstery of St Antony, misa quotidiana, friar Ivan Knežević (1740.-1807.), Kyriale, Cantoria, 1773, , cantus fractus,)
Sažetak
Rad predstavlja do danas relativno nepoznati rukopisni glazbeni kantual (Kyriale/Cantoria) fra Ivana Kneževića (oko 1740.-1807.) napisan godine 1773. godine u šibenskom samostanu sv. Lovre za uporabu u franjevačkom bogoslužju samostana sv. Ante Padovanskog u Kninu. Autori iznose do sada nepoznate i relativno škrte biografske podatke o fra Ivanu kao prepisivaču litugijskih djela, te predstavljaju kodikološki i paleografski osvrt na sam izvor. Pri tom ga liturgijski i repertoarno definiraju kao kodeks čiji repertoar pripada europskom fenomenu stila cantus fractus. Osvjetljuju njegov sadržaj i istraživanje fokusiraju na prezentaciju konkordanci incipita mise koju se u literaturi, a posebno u bosanskim kantualima, naziva pojmom misa quotidiana. Repertoarno povijesnom analizom mise, pronalaze se možebitni gregorijanski korijeni zapjeva (početnog motiva) ove melodije u latinskim gregorijanskim kodeksima njemačkog područja, Italije i Češke. Autori istraživanje zaključuju tezom da je svaki pojedini franjevački samostan, pa tako i onaj kninski sv. Ante Padovanskog, jamačno poznavao suplement franjevačkog kantuala kojeg pretpostavljaju talijanski muzikolozi, ali je svjesno prilagođavao zajednički europski repertoar ritmiziranih koralnih napjeva stilu i načinu pjevanja, ali logično i interpretativnim mogućnostima svoje kninske franjevačke zajednice druge polovice 18. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2016-06-6619 - Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi srednjega vijeka: Interdisciplinarna obrada (CROMUSCODEX70) (Breko Kustura, Hana, HRZZ - 2016-06) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Hana Breko Kustura
(autor)
