Naslov
Hermeneutičko-fenomenološka analiza strukture znanstvenog istraživanja
(A Hermeneutic Phenomenological Analysis of the Structure of Scientific Enquiry)

Autori
Uzunić, Mislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Mjesto
Rijeka

Datum
17.03

Godina
2022

Stranica
137

Mentor
Pešić, Boško

Ključne riječi
fenomenologija, hermeneutika, hermeneutika znanosti, hermeneutički krug, razumijevanje, postpozitivizam, epistemička sloboda, anticipacija, predstruktura, metaznanost
(phenomenology, hermeneutics, hermeneutics of science, hermeneutic circle, understanding, postpositivism, epistemic freedom, anticipation, forestructure, metascience)

Sažetak
Namjera je rada demonstrirati postojanje hermeneutičke strukture znanstvenog istraživanja putem hermeneutičko-fenomenoloških pretpostavki te pokazati na koji je način ta struktura fundamentalna, tj. nije podložni konvenciji. Ta se struktura identificira preko hermeneutičkog kruga koji opisuje anticipaciju smisla kao proizvod predstrukture. Preciznije, u znanosti se radi o planiranju i provođenju istraživanja na temelju predpostojećih uvjeta istraživanja, a koja određuju tijek istraživanja u svim vidovima. Hermeneutičko-fenomenološki problemski pristup analizi prirodnih znanosti i empirijskog istraživanja aktualiziran je tek prije pola stoljeća u obliku tzv. 'hermeneutike znanosti', zbog čega su preduvjeti takve analize postavljeni, ali smjerovi njezinog razvoja ostaju otvoreni. Na temelju pretpostavki hermeneutike znanosti, te protiv konvencionalističkih objašnjenja znanstvene metode koja nalazimo u postpozitivizmu, dokazuje se da je temeljna struktura znanstvenog istraživanja – opisana preko hermeneutičkog kruga – proizvod fundamentalnog ustroja čovjekove egzistencije u svijetu, a ne društvene konvencije. Tako opisana hermeneutička struktura ne odnosi se samo na pojedinačna istraživanja, već i na samo ustrojstvo ljudskih znanstvenih zajednica. Ova se tvrdnja dokazuje u posljednjem dijelu rada raspravom o anticipaciji smisla kroz planiranje istraživanja, funkciju znanstvene tradicije te uporabu instrumenata. Nakon ove elaboracije, zaključak o hermeneutičkoj strukturi znanstvenog istraživanja dovodi se u vezu s metaznanstvenim pokušajima promišljanja i modificiranja znanstvenih aktivnosti – s metodološkim principom 'predregistracije' u psihologiji te pitanjem znanstvenog statusa teorijske fizike. Na temelju obavljene analize iznose se dva zaključka: anticipacija smisla kao proizvod hermeneutičke strukture istraživanja uzima se kao metodološka poteškoća zbog toga što čimbenici znanja, vještina i tehničkih pomagala, kao i autoritet drugih članova, mogu dovesti do slabije razine inovativnosti. No s druge strane, ukazuje se na to da je proces anticipacije smisla nužan te da bi bilo pogrešno pokušati potpuno ukloniti ovakvu strukturu i pridodavati joj isključivo nepoželjan karakter.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA