Naslov
Predložene nove vrste i nova klasifikacija klamidija
(Proposed new species and new classification of chlamydias)

Autori
Vlahović, Ksenija

Izvornik
Bilten, Hrvatsko veterinarsko društvo-1893- Societas Veterinaria Croatica, str. 6

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2003

Ključne riječi
klamidioza; Chlamydophila psittaci; sisavci; ptice; klasifikacija; mikrobiologija
(chlamidiosis; Chlamydophila psittaci; mammals; birds; classification; microbiology)

Sažetak
Klamidiozu ptica od koje oblijevaju kavezne ptice, ptice selice i druge ptice što slobodno žive u prirodi, uzrokuje gram-negativna bakterija Chlamydophila (C.) psittaci. Chlamydophila je novo prihvaćen rod u suvremenoj klasifikaciji, koja se temelji na genetskim istraživanjima sličnosti segmenta 16S i 23S rRNK gena. Pripadnici porodice Chlamydiaceae razvrstani u dva roda i devet vrsta. Porodici Chlamydiaceae uz pripadajući rod Chlamydia pridružen je novi rod Chlamydophila sa šest različitih genetskih entiteta izdvojenih iz različitih vrsta životinja: Chlamydophila psittaci (ptice), Chlamydophila pecorum (ovce, goveda, koale, svinje, koze), Chlamydophila pneumoniae (ljudi, konji, koale), Chlamydophila abortus (ovce, koze, goveda), Chlamydophila caviae (zamorčad), Chlamydophila felis (domaće mačke). Sve pripadajuće vrste roda Chlamydophila značajne su kao uzročnici bolesti u veterinarskoj medicini. Jedna od značajnih vrsta u tom rodu je Chlamydophila psittaci, uzročnik klamidioze ptica koja objedinjuje osam serovarova i to ptičje izolate (serovarove A, B, C, D, E i F) i dva izolata sisavaca (serovar M96, WC). Pojedini ptičji serovarovi bakterije C. psittaci patogeni su i za ljude. Čovjek se najčešće inficira od latentno inficiranih papiga, ali i drugih vrsta ptica, dok se rjeđe inficira od pojedinih vrsta sisavaca. Zbog primljivosti čovjeka za bakteriju C. psittaci i mogućnosti da se ljudi inficiraju od papiga (psitacina) i golubova, purana i pataka (ne-psitacina), mogući rizik infekcije za čovjeka smanjuje se pojačanom kontrolom i prevencijom u navedene četiri skupine ptica. Osim toga mogući rizik se smanjuje ako ptice potječu iz uzgoja s poznatim zdravstvenim statusom. Budući da je klamidioza proširena na području mnogih europskih država, za očekivati je unos bakterija iz roda Chlamydophila posebice pri nestručno kontroliranom uvozu ptica. Na području Hrvatske klamidioza ptica nije znakovitiji problem. Uvezene papige i druge ptice treba pri uvozu držati u karanteni. U imunoprofilaksi klamidioze ptica još nema pouzdane komercijalno dostupne vakcine. U Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2003. godini, koju je izdalo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, stoji slijedeće: Sva matična jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica te golubova, moraju biti registrirani pri nadležnom veterinarskom uredu. Sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organiziranoj proizvodnji ili namijenjeni za rasplod, prodaju ili izložbu, moraju biti slobodni od klamidioze. Zdravlje ptica iz stavka 2. ove podtočke dokazuje se prema Naputku o mjerama za sprječavanje i iskorjenjivanje klamidioze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA