Naslov
Sličnosti i razlike u dobno-spolnoj strukturi po županijama – preliminarna analiza iz popisa 2021.
(Similarities and differences in age-sex structure by counties – preliminary analysis from the 2021 census)

Autori
Čipin, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
Doprinos JLP(R)S-a demografskoj revitalizaciji Koprivničko-križevačke županije

Mjesto i datum
Virje, Hrvatska, 29.03.2022. - 29.03.2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
demografske mjere ; demografski procesi ; jedinice lokalne samouprave ; starenje stanovništva
(demographic measures ; demographic processes ; local government ; population ageing)

Sažetak
Nedavno objavljeni preliminarni podaci popisa stanovništva provedenog u Hrvatskoj u 2021. pokazali su da se starenje stanovništva Hrvatske nastavilo i u zadnjem međupopisnom razdoblju. Promjene u dobno- spolnoj piramidi rezultat su, među ostalim, manjeg broja živorođenih (tzv. starenje odozdo) i povećanja broja i udjela starijeg stanovništva (u dobi 65+) u ukupnom (tzv. starenje odozgo). Iako su sve županije u Hrvatskoj u zadnjem međupopisnom razdoblju zabilježile depopulaciju, povećanje broja i udjela starijih, te smanjenje broja i udjela mladih, intenzitet tih procesa nije bio podjednak među županijama. Dakle, promjene u dobnoj strukturi između dva zadnja popisa su neproporcionalne ne samo među različitim dobnim skupinama, već i među županijama. Dok ukupan broj stanovnika Hrvatske opada, stanovništvo u dobi 60+ bilježi porast. Najveći relativni porast populacije u dobi 60+ zabilježen je u Međimurskoj županiji, dok je pad zabilježen jedino u Ličko- senjskoj županiji. Najstarije županije prema većini demografskih pokazatelja su Ličko-senjska županija i Šibensko-kninska županija, a najmlađe Međimurska županija i Grad Zagreb. Istovremeno, najbrži intenzitet procesa demografskog starenja u zadnjih deset godina, mjeren promjenom medijalne starosti stanovništva, zabilježen je u slavonskim županijama, znatnim dijelom potaknut i negativnim migracijskim kretanjima. U većini županija, na jednog stanovnika iz tzv. ovisnih dobnih skupina (djeca mlađa od 15 i stariji u dobi 65+) dolazi manje od dvoje onih u radno-sposobnoj dobi (15-64). Što se tiče spolne strukture stanovništva, uz neke izuzetke, u većini županija više je muškaraca nego žena do otprilike kasnih četrdesetih. Tako npr. u Gradu Zagrebu broj žena nadmašuje broj muškaraca već od kasnih dvadesetih, dok u Ličko-senjskoj županiji žene su brojnije tek u sedamdesetim godinama života. To se može dovesti u vezu sa iznad proporcionalnom migracijom žena iz ruralnih, slabije razvijenih županija prema velikim urbanim centrima kao što je Zagreb. Među starijom populacijom, nerazmjer među spolovima je vrlo izražen, posebno u Krapinsko- zagorskoj i Međimurskoj županiji, u kojima je broj najstarijih žena (85+) skoro 3, 5 puta veći od broja muškaraca u istoj dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA