Naslov
Upravljanje društvenim mrežama u sektoru kulture, primjer Ansambl Lado i Etnografskog muzeja u Zagrebu
(Social media management in the culture sector, example of the Ensemble Lado and Etnographic Museum in Zagreb)

Autori
Dabo, Krešimir

Izvornik
International journal of multidisciplinarity in business and science (1849-0581) 7 (2021), 12; 35-45

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
tradicijska kultura, komunikacija, društvene mreže, baština
(traditional culture, communication, social networks, heritage)

Sažetak
Načini na koje hrvatska tradicijska kultura uspješno pronalazi put do svojih javnosti uvelike ovise o nekolicini ustanova u kulturi koje se njome bave iz različitih perspektiva. Iako očuvanje folklornog nasljeđa zahvaljujemo lokalnim amaterskim umjetničkim skupinama i udrugama koje čuvaju svoje običaje od zaborava, institucionalizirano bavljenje tradicijom trebalo bi osigurati jamstvo dugotrajnog, sistematičnog i kontinuiranog čuvanja i predstavljanja bogate hrvatske baštine. Zato je osobito važno, u današnjem vremenu galopirajućeg razvoja informacijskih, komunikacijskih i tehnoloških procesa, uspješno komunicirati djelovanje ustanova koje se bave različitim aspektima čuvanja i predstavljanja baštine. Ovaj rad analizira upravljanje društvenim mrežama dviju takvih ustanova od nacionalnog značaja, jednu muzejsku i jednu umjetničko izvedbenu. Riječ o Etnografskom muzeju u Zagrebu i Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado. Na primjerima triju projekata svake ustanove, analizirano je upravljanje službenim Facebook profilima kroz kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja, s namjerom da se dobije što precizniji uvid u načine, taktike, a onda i rezultate upravljanja društvenim mrežama analiziranih ustanova. Iako su rezultati istraživanja i komparativne analize ukazali na prostor za poboljšanje uredničkog rukopisa na društvenim mrežama Etnografskog muzeja i Ansambla Lado, ustanovljena je i svojevrsna povezanost s komunikacijskim trendovima te metodama adaptacije pratiteljima službenih Facebook profila institucija, a koje su usklađenije s psihologijom suvremenog konzumenta narodne umjetnosti. Zaključno, na temelju ovog istraživanja ustanovama se otvara prostor za moguća poboljšanja upravljanja društvenim mrežama, sve s ciljem potencijalnog dugoročnog održavanja interesa ciljanih javnosti za tradicijsku kulturu kao neotuđivog dijela hrvatskog kulturološkog identiteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA