Pregled bibliografske jedinice broj: 1187133
Unutarnji čimbenici nastanka otpada od hrane u kućanstvima – primjer Požeško-slavonske županije
Unutarnji čimbenici nastanka otpada od hrane u kućanstvima – primjer Požeško-slavonske županije // Hrana i zajednica / Vretenar, Nenad ; Murić, Ema (ur.).
Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2022. str. 176-189
CROSBI ID: 1187133 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Unutarnji čimbenici nastanka otpada od hrane u
kućanstvima – primjer Požeško-slavonske županije
(Internal Factors of Household Food Waste - the Case
of Požeško-Slavonska County)
Autori
Čegar, Saša ; Klara, Rotim
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Hrana i zajednica
Urednik/ci
Vretenar, Nenad ; Murić, Ema
Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Grad
Rijeka
Godina
2022
Raspon stranica
176-189
ISBN
978-953-7813-68-0
Ključne riječi
otpad od hrane, kućanstava, Požeško-slavonska županija, anketa
(food waste, households, Požega-Slavonia County, survey)
Sažetak
Brojna relevantna istraživanja pokazala su da je sektor kućanstva najznačajniji proizvođač otpada od hrane, pri čemu se prekomjerna kupovina hrane, neadekvatno čuvanje i pripremanje hrane, pogrešna interpretacija oznaka o roku trajanja te neprimjereno postupanje s ostacima hrane ističu kao najznačajniji unutarnji čimbenici generiranja prekomjernog otpada od hrane u kućanstvima. Budući da se glavnina tog otpada odnosi na otpad koji je moguće izbjeći, posebno je važno razumijevanje obrazaca ponašanja u kućanstvima na određenom području koji uzrokuju nastanak otpada od hrane. Sukladno tome, u ovome radu provedeno je primarno istraživanje čimbenika, odnosno aspekata ponašanja kućanstava koji su povezani s problematikom otpada od hrane. Istraživanje je provedeno na anketnom uzorku od 51 ispitanika, odnosno predstavnika kućanstava na području Požeško-slavonske županije, s ciljem utvrđivanja osobnih navika, stavova i vrijednosti ispitanika prema hrani i otpadu od hrane u kontekstu njihovih različitih socioekonomskih obilježja. U analizi i interpretaciji anketom dobivenih rezultata koristila se kombinacija osnovnih metoda deskriptivne statistike, metode t-testa i metode induktivno-deduktivnog zaključivanja. Rezultati istraživanja ukazuju da većina ispitanika ima pozitivan stav prema problematici otpada od hrane, stoga većina ispitanika prihvaća vlastitu odgovornost i obavezu za smanjenje nastanka ove vrste otpada u njihovu kućanstvu. Rezimirajući rezultate ankete, može se zaključiti da prekomjerna kupovina hrane, kvarljivost hrane i neodgovarajuće postupanje s ostacima hrane predstavljaju ključne pokretače nastanka otpada od hrane u anketiranim kućanstvima. S druge strane, nisu utvrđene statistički značajne razlike u stavovima i odgovorima između različitih socio- ekonomskih skupina ispitanika, dok su najveće razlike između ruralnih i urbanih ispitanika vezane uz mogućnosti iskorištavanja otpada od hrane.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
