Pregled bibliografske jedinice broj: 1185672
Florijan Andrašec u kontekstu poetike pučke književnosti i kulture sjećanja
Florijan Andrašec u kontekstu poetike pučke književnosti i kulture sjećanja, 2022., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1185672 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Florijan Andrašec u kontekstu poetike pučke
književnosti i kulture sjećanja
(Florijan Andrašec in the context of the folk
literature poetics and culture of memory)
Autori
Šprajc, Lea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
14.02
Godina
2022
Stranica
89
Mentor
Tomašić Jurić, Josipa ; Škrbić Alempijević, Nevena
Ključne riječi
Florijan Andrašec, Međimurje, pučka književnost, kultura sjećanja
(Florijan Andrašec, Međimurje, folk literature, culture of memory)
Sažetak
Florijan Andrašec u kontekstu poetike pučke književnosti i kulture sjećanja naslov je interdisciplinarnog diplomskog rada u čijem je fokusu međimurski pučki pjesnik, skladatelj, orguljaš, slikar i kipar Florijan Andrašec (1888 - 1962). U prvome se dijelu rada četrdesetak pjesama iz jedine Andrašecove za života objavljene pjesničke zbirke Međimurske fijolice (1953) analizira u kontekstu poetike pučke književnosti. Najviše se pažnje pridaje pitanju odredbe Andrašecova pjesničkog identiteta te pobijanju tvrdnje da oznaka pučkog degradira Andrašecov pjesnički talent. U drugome se dijelu rada prati konstrukcija lika Florijana Andrašeca kao figure sjećanja u naselju Dekanovcu, pjesnikovoj lokalnoj zajednici, u vremenskom okviru od 60-ih godina 20. stoljeća do suvremenih dana. Na osnovu prikupljene građe propituje se u kojoj se mjeri narativ o Andrašecu u zacrtanu vremenskom okviru mijenjao te na koje su načine književni i drugi znanstvenici i stručnjaci zahtjevom za stručnom valorizacijom Andrašecova stvaralaštva nakon pjesnikove smrti 60-ih godina 20. stoljeća anticipirali općinsku politiku pamćenja Florijana Andrašeca koja je uslijedila nakon 1997. godine. Nastoji se pokazati kako zahtjev za pamćenjem Florijana Andrašeca u Dekanovcu nije isključivo rezultat odluka koje se donose s pozicije moći, već zajedničkog djelovanja šire mreže aktera koji se s Andrašecom i njegovim stvaralaštvom poistovjećuju i u formalnim i u svakodnevnim prigodama. Najviše se analitičkog prostora pridaje manifestaciji Školski projekt „Florijan i ja” i načinima na koje se u okviru njezinih aktivnosti sjećanje na Andrašeca u Dekanovcu prenosi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb