Naslov
Ispitivanje ponašanja V(V)-EDTA kompleksa korištenjem ionske kromatografije s anion izmjenjivačkom kolonom
(Evaluation of V(V)-EDTA complex behaviour using anion-exchange ion chromatography)

Autori
Knežević Lucija ; Bura-Nakić Elvira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka Susret znanstvenika, stručnih djelatnika i studenata na temu zaštite okoliša u Hrvatskoj (2. ZORH Susret) / - , 2019, 9-9

Skup
2. Susret znanstvenika, stručnih djelatnika i studenata na temu zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj (ZORH)

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 26.04.2019. - 27.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Vanadij ; EDTA kompleksi ; ionska kromatografija
(Vanadium ; EDTA complexes ; ion-chromatography)

Sažetak
Rastuća svijest o snažnoj ovisnosti toksičnosti elemenata o njihovim kemijskim oblicima dovela je do sve većeg interesa za njihovu kvalitativnu i kvantitativnu određenost. Utvrđeno je da toksičnost metala ovisi o njihovom kemijskom obliku u vodenom okolišu. Općenito, slobodni metalni ioni su najtoksičniji za vodeni život, u usporedbi s jako kompleksiranim metalima ili metalima koji su povezani s koloidnim česticama. Mobilnost i biogeokemijsko kruženje stoga su regulirani redoks ponašanjem vanadija. Stoga su potrebne kinetičke informacije o glavnim stopama oksidacije i redukcije kako bi se procijenila specifičnost redoks osjetljivih elemenata. Zbog toga određivanje ukupnih koncentracija teških metala u vodi daje nepotpune podatke o njihovoj toksičnosti. Da bi se procijenila biodostupnost ili toksičnost metala, neophodno je poznavanje njegovih oksidacijskih stanja u vodenim otopinama. Distribucija vanadija među različitim oksidacijskim stanjima igra važnu ulogu u kemiji okoliša. U vodenim otopinama vanadij može postojati u II, III, IV i V oksidacijskim stanjima. Dva najčešća oblika, uglavnom prisutna u prirodnim vodama, su IV i V, koji imaju različitu toksičnost, pri čemu je V(V) toksičniji od V(IV). Glavna poteškoća u određivanju vanadija u morskoj vodi je njegova niska koncentracija i njegova prisutnost u različitim oksidacijskim stanjima. Oksidacijska stanja vanadija ovise dosta o pH vrijednosti. Dakle, kontrola valencije vanadija u vodenim otopinama je veliki problem. Koncentracija vanadija u morskoj vodi je prilično niska, obično od 10 do 40 nmol L-1 s prosječnim razinama od ~ 32 nmol L-1 . Zbog navedenih razloga razvila se potreba za razvojem metode kojom se može odrediti specijacija V (V) u vodenom stupcu morske vode u oksičnim i anoksičnim uvjetima. Za razvoj metode koristila se metoda ionske kromatografije sa UV-VIS detektorom, dok su se prirodni uzorci obradili koristeći ICP-MS zbog niskih koncentracija V(V) u prirodnim uzorcima. Pratio se utjecaj pH na specijaciju V(V) u prirodnim oksičnim i anoksičnim uvjetima, utjecaj redukcijskih uvjeta na ponašanje V(V) te stabilnost kompleksa V(V) s EDTA. Otopina V(V) (1x10-4 mol dm-3 ) i EDTA (1x10-4 mol dm-3 ) se promatrala na anion izmjenjivačkoj koloni s eluensom koji je sadržavao 2mM EDTA, 3% acetonitrila i 80 mM amonijevog bikarbonata. Ispitivanjima se utvrdilo da na kiselijim pH vrijednostima, reakcija formiranja kompleksa V(V) i EDTA brže dostigne ravnotežu no i brži je proces raspada V(V) specija, zbog pretpostavke da nakon određenog vremena EDTA reducira V(V) u niža oksidacijska stanja. U oksičnim sredinama V(V) je najzastupljenija specija, dok u anoksičnim sredinama u prisutnosti različitih reducensa V(V) se u najvećoj mjeri reducira u V(IV) a potom i u V(III).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA