Pregled bibliografske jedinice broj: 1185266
ORTOZE ZA GLEŽANJ I STOPALO: UTJEČU LI NA POTROŠNJU ENERGIJE U HEMIPARETIČNOM HODU?
ORTOZE ZA GLEŽANJ I STOPALO: UTJEČU LI NA POTROŠNJU ENERGIJE U HEMIPARETIČNOM HODU? // Physiotherapia Croatica, 14 (2016), 84-89 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1185266 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ORTOZE ZA GLEŽANJ I STOPALO:
UTJEČU LI NA POTROŠNJU ENERGIJE U
HEMIPARETIČNOM HODU?
(ANKLE AND FOOT ORTHOSES:
DO THEY INFLUENCE THE
ENERGY CONSUMPTION IN
HEMIPARETIC GAIT?)
Autori
Lončarić, Iva ; Horvat, Krešimir
Izvornik
Physiotherapia Croatica (1846-9043) 14
(2016);
84-89
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hemipareza, hod, zamor, energija, ortoza
(hemiparesis, walk, fatigue, energy, orthosis)
Sažetak
UVOD: Stanje hemipareze nakon moždanog udara povezano je s oštećenjima i ograničenjima na više biopsihosocijalnih razina, a hod uz ograničenje mobilnosti predstavlja vodeći problem.Paretičan obrazac hoda asimetričan je i usporen, zahtjeva veći psihofi zički napor te uzrokuje neracionalnu potrošnju energije u organizmu. Ortoze za gležanj i stopalo (OGS) eksterno su aplicirana mehanička pomagala s namjenom kontrole položaja i kretanja zgloba, kompenzacije slabosti muskulature te korekcije deformiteta. Strukturalne i funkcionalne elemente paretičnog stopala moguće je modifi cirati primjenom ortoze s direktnim utjecajem na obrazac hoda. Rad prikazuje utjecaj OGS na aktivnost hoda, pojavu zamora i kretanje fi zioloških parametara nasuprot hodu bez ortoze. MATERIJALI I METODE: U Kliničkom zavodu za rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC Zagreb, provedeno je funkcionalno testiranje pacijenata s hemiparezom stopala (n=10) opskrbljenih s OGS.Cilj je bio utvrditi postoje li razlike u potrošnji energije prilikom hoda s ortozom i bez ortoze uz analizu prijeđene udaljenosti i pojave zamora. Baza testiranja bio je 6-minutni test hoda, a prije i nakon aktivnosti mjereni su sljedeći parametri: sistolički i dijastolički tlak, puls, SPO2, spirometrija (količina izdahnutog zraka) te opaženi napor prilikom aktivnosti prema Borgovoj skali. Za obradu podataka korišten je program za statističku obradu SPSS-v17. REZULTATI: Dijastolički tlak (df=1, 18 ; F=5, 225 ; p=0, 035<0, 05) i puls (df=1, 18 ; F=5, 113 ; p=0, 036<0, 05) značajno su viši nakon hoda bez ortoze.Zamor je značajno veći prilikom hoda bez ortoze (df=1, 18 ; F=36, 249 ; p=0, 000<0, 01), dok je prijeđena udaljenost veća prilikom hoda s ortozom (df=1, 18 ; F=4, 408 ; p=0, 050<0, 05). Unutar skupine bez ortoze uočene su značajne razlike i veličine efekata istih ; veličina graniči ili je vrlo mala za dijastolički tlak (t=-5, 220 ; df=9 ; p=0, 01<0, 01 ; d=1, 37) i puls (t=5, 301 ; df=9 ; p=0, 01<0, 01 ; d=1, 20), za SPO2 je umjerena (t=6, 821 ; df=9 ; p=0, 01<0, 01 ; d=0, 26), a za sistolički tlak mala (t=-2, 318 ; df=9 ; p=0, 045<0, 05 ; d=0, 10). Skupina s ortozom pokazuje značajne razlike i efekte ; Group with orthoses shows signifi - cant diff erences and eff ects ; vrlo veliki kod sistoličkog tlaka (t=-4, 409 ; df=9 ; p=0, 002<0, 01 ; d=1, 11), te male do umjerene efekte u dijastoličkom (t=-3, 128 ; df=9 ; p=0, 012<0, 05 ; d=0, 10), pulsu (t=-3, 034 ; df=9 ; p=0, 014<0, 05 ; d=0, 12), SPO2 (t=6, 011 ; df=9 ; p=0, 000<0, 01 ; d=0, 19) dok u spirometriji nema razlike. ZAKLJUČAK: OGS omogućuju veću mobilnost uz manji zamor i racionalniju potrošnju energije tijekom aktivnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti