Naslov
REKA IZREKOM – kajkavska i štokavska frazeologija Reke kod Koprivnice (kajkavski kalničko-bilogorski dijalekt – istočnohercegovački i istočnobosanski dijalekt
(Kajkavische und Štokavische Phraseologie von Reka bei Koprivnica (Kajkavischer Kalnik- ilogora- Dialekt – Ostherzegowinischer und ostbosnischer Dialekt))

Autori
Mijo Lončarić, Vladimir Milivojević

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2020

Ključne riječi
rječnik, frazeologija, kajkasko-štokavski, Reka/Koprivnica
(Dictionary, Kajkavian and Štokavian phraseology R(Kajkavian Kalnik-Bilogora dialect - East Herzegovinian and East Bosnian dialect)

Sažetak
Donosi se frazeologija na specifičnom primjeru kontaktnih različitih narječja, sekundarnoga kontakta kajkavskoga i novoštokavskoga narječja, na kalničko-bilogorskom području (povijesno: Varaždinski generalat). S toga područja imamo relevantan frazeološki rječnik idioma koji nije u osnovi standarda (Maresić/Menac), ali nemamo takav rječnik narječja koji je u njegovoj osnovi. Govornici žive ne samo u susjednim mjestima nego negdje i u istom mjestu i u stalnoj su međusobnoj komunikaciji ; u istom su razredu đaci različitih narječja, od kojih je jedno u osnovi standarda, a drugo ne. Tu je važan i temeljni odnos komunikacije govornika dvaju različitih narječnih idioma te trećega – standarda. analizira se poredbena frazeologija na odabranim semantičkim uzorcima (npr. oko, ruka). Uz arealni aspekt, aspekt dijalektno – standardno osvrćem se i na problem učenja i poučavanja u takvim odnosima. Istražena je kajkavska i štokavska frazeologija sela Reka kod Koprivnice, gdje su dijalekti hrvatskoga jezika: kajkavski glogovničko-bilogorski dijalekt te štokavski: hrvatski istočnobosanski, ijekavskošćakavski dijalekt te hrvatski i srpski istočnohercegovački dijalekt. Hrvatskim štokavskim dijalektima govori po nekoliko porodica. Srpskim istočnohercegovačkim ijekavskoštakavskim dijalektom govori srpska manjina u mjestu. Pojavljuje se nakon Domovinskoga rata i nova struja raznih štokavskih govora iz Bosne i Hercegovine. Obuhvaćeni kajkavski idiom stariji je kajkavski idiom, kako se govorio polovicom 20. st. U selu postoji i drugi kajkavski idiom, u odvojenom naselju prema Koprivnici, Rečko polje. Tamo se formira novi tip govora od govornika doseljenika iz različitih kajkavskih govora i dijalekata, koji su se naseljavali uz Koprivnicu i bili po utjecajem koprivničkoga „varaškoga“ kajkavskoga i štokavskoga idioma. Doseljenici u samo selo prihvaćaju stariji selski idiom. Građa je obrađena poredbeno (kajkavsko – štokavsko). Natuknice su formirane prema značenju frazema.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA