Naslov
Heritabilnost i međuzavisnost uroda zrna i drugih važnih gospodarskih svojstava soje
(Heritability And Correlations Of Yield Of Carnels And Other Important Agricultural Traits In Soybean)

Autori
Krizmanić, Miroslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.12

Godina
1996

Stranica
106

Mentor
Henneberg, Ružica

Ključne riječi
soja; heritabilnost; koeficijenti fenotipske i genotipske korelacije; koeficijenti fenotipskih i genotipskih veza; izravna i neizravna genetska dobit od selekcije; urod zrna po biljci; sadržaj ulja i bjelančevina; 14 svojstava soje
(soybean; heritability; coefficients; phenotypic and genotypic correlations; coefficients of the phenotypic and genotypic links; direct and indirect genetic gain from selection; yield of content and 14 soybean traits)

Sažetak
Istraživanja su provedena na 48 genetski različitih linija F5 i F6 generacije i kultivara soje podrijetlom iz oplemenjivačkog programa Poljoprivrednog instituta u Osijeku, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te iz SAD-a, Francuske i Rumunjske. Pokusi su postavljeni u četiri ponavljanja pokusnih parcela površine 11.25 m2 po slučajnom bloknom rasporedu na lokalitetu Osijek tijekom dvije godine. Pokusna parcela se sastojala od pet redi s međurednim razmakomod 45 cm, a sjetva je obavljena u dovoljnom agrotehničkom roku na razmak unutar reda od 5 cm. Prosječni uzorak od 30 slučajno odabranih biljaka u svakoj pokusnoj parceli i podaci poljskih zapažanja poslužili su kao temeljni podaci u istraživanju srednjih vrijednosti, varijabiliteta, heritabilnosti, fenotipskih i genotipskih korelacija i koeficijenata veza, te izravne i neizravne genetske dobiti od selekcije pri intenzitetu izbora od 10% za 14 značajnih svojstava u oplemenjivanju na urod i kakvoću zrna soje. Istraživani genotipovi vrlo značajno su se razlikovali u svim istraživanim svojstvima, a to su: visina biljke, visina do prve mahune, broj plodnih grana po biljci, broj mahuna po biljci, broj zrna po mahuni, broj zrna po biljci, broj plodnih etaža, masa 1000 zrna, razdoblje od nicanja do početka cvatnje i od početka cvatnje do zriobe, dužina vegetacije, sadržaj bjelančevina i ulja u zrnu i urod zrna po biljci. Visoko značajne razlike u gotovo svim istraživanim svojstvima utvrđene su između godina, te značajne i visoko značajne interakcije genotipa i godine za sva istraživana svojstva. Primjenom metode Singh-a (1993) procijenjena je vrlo visoka heritabilnost na razini temeljne parcele dvogodišnjih pokusa za visinu biljke (0.840), i dužinu vegetacije (0.833), srednji do visok za broj plodnih etaža (0.472), masu 1000 zrna (0.548), razdoblje od nicanja do početka cvatnje (0.588) i od početka cvatnje do zriobe (0.681), te za sadržaj bjelančevina (0.462) i ulja u zrnu (0.619). Procjena heritabilnosti za urod zrna po biljci (0.356) je relativno niža, isto kao i za broj plodnih grana, broj mahuna po biljci, broj zrna po mahuni i broj zrna po biljci, dok je najniža heritabilnost procijenjena za visinu do prve mahune. Metodom Hanson-a (1963.) za sva istraživana svojstva procijenjena je u dvogodišnjem pokusu izrazito veća heritabilnost u odnosu na iste procjene metodom Singh-a (1993), te je za sva svojstva utvrđena srednja do vrlo visoka heritabilnost s izuzetkom visine do prve mahune. Istraživanja ukazuju da urod zrna po biljci najviše zavisi o broju mahuna po biljci, broju zrna po biljci, broju zrna po mahuni, visini biljke i sadržaju ulja u zrnu, jer su procijenjeni srednji do vrlo jaki pozitivni koeficijenti fenotipske i genotipske korelacije između tih svojstava i uroda zrna po biljci. Između sadržaja ulja i sadržaja bjelančevina procijenjena je srednja negativna fenotipska i genotipska korelacija, a sadržaj bjelančevina je bio u slaboj negativnoj fenotipskoj i genotipskoj korelaciji s urodom zrna po biljci. Izrazitiji pozitivni fenotipski i genotipski izravni utjecaji na urod zrna po biljci procijenjeni su za broj plodnih grana, broj zrna po mahuni, visinu biljke, broj zrna po biljci i masu 1000 zrna. Broj mahuna po biljci imao je vrlo jak pozitivni neizravni utjecaj na urod zrna po biljci preko broja zrna po biljci. Izravna genetska dobit od selekcije za urod zrna po biljci, pri intezitetu izbora od 10%, procijenjena je na 1.49 g ili relativno 16.16%. Genotipovi najvećeg uroda zrna, prema procjenama neizravne genetske dobiti od selekcije, odlikuje se izrazito većom visinom biljke, povećanim brojem mahuna i zrna po biljci, te s manjim povećanjem broja zrna po mahuni, razdoblja od početka cvatnje do zriobe i sadržaja ulja u zrnu za 0.89%. Isti genotipovi imaju smanjen sadržaj bjelančevina za 0.56%. Visoka genetska dobit od selekcije za urod zrna uz povećani sadržaj ulja, pored manjeg smanjenja sadržaja bjelančevina u zrnu, ukazuje na mogućnost povećanja uroda ulja i bjelančevina po jedinici površine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA