Naslov
Mentalno zdravlje majke, dojenački temperament i povezivanje majke s dojenčetom kao korelati dojenja
(Maternal mental health, infant temperament and mother-infant bonding as correlates of breastfeeding)

Autori
Vukšić, Nikolina ; Žutić, Maja ; Nakić Radoš, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka, Zagreb, 30. rujna - 02. listopada 2021. / Mikac, Una ; Mehulić Jasmina - Zagreb : ODRAZ - otvoreni digitalni repozitorij akademske zajednice FFZG-a, 2021, 158-158

Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
dojenje ; mentalno zdravlje ; depresija ; anksioznost ; temperament ; povezivanje
(breastfeeding ; mental health ; depression ; anxiety ; temperament ; bonding)

Sažetak
Dojenje se smatra najboljim načinom prehrane djeteta do navršenih šest mjeseci te se povezuje s brojnim zdravstvenim dobrobitima, po majku i po dijete. No, neke žene ne mogu dojiti, prekidaju dojenje ranije od preporučenog ili ne žele dojiti, a dostupna istraživanja ne pružaju dosljedne podatke o tome postoje li kakve razlike kod majki koje doje i koje ne doje. Cilj istraživanja bio je ispitati razlike između dojilja i ne-dojilja u pogledu sociodemografskih i opstetričkih čimbenika, mentalnog zdravlja, temperamenta dojenčeta i kvalitete povezivanja s djetetom. U online istraživanju sudjelovalo je 284 majki dojenčeta u dobi do navršenih šest mjeseci. Sudionice su ispunile sljedeće upitnike: Edinburški upitnik poslijeporođajne depresivnosti, Upitnik depresije, anksioznosti i stresa (ljestvice anksioznost i stres), Upitnik karakteristika dojenčeta, Upitnik povezivanja nakon porođaja te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da su majke dojilje imale više obrazovanje, dok su majke koje su dijete hranile nadomjesnim mlijekom izvještavale o višoj stopi porođaja hitnim carskim rezom te su porođaj češće procjenjivale traumatičnim iskustvom. Također, majke dojilje su izvijestile o značajno višem neprilagodljivom temperamentu dojenčeta. Nije pronađena značajna razlika u ostalim sociodemografskim i opstetričkim karakteristikama, indikatorima mentalnog zdravlja (depresivnost, anksioznost i stres) ni kvaliteti povezivanja s dojenčetom. Rezultati mogu poslužiti u formiranju psihoedukativnih programa o dojenju s ciljem uspostave predvidljive rutine hranjenja i optimalnijeg načina pristupanja dojenčadi s težim temperamentom. Također, rezultati upućuju na potrebu podrške dojenju za majke koje su imale hitni carski rez i traumatsko iskustvo porođaja kako bi ih se osnažilo i poduprijelo pri dojenju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA