Pregled bibliografske jedinice broj: 1183688
Palež Narodnog doma u Puli 14. VII. 1920. ili kako je otvorena fašistička Pandorina kutija
Palež Narodnog doma u Puli 14. VII. 1920. ili kako je otvorena fašistička Pandorina kutija // Histria, 10 (2020), 103-134 doi:10.32728/h2020.04 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1183688 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Palež Narodnog doma u Puli 14. VII. 1920. ili kako je otvorena fašistička Pandorina kutija
(The arson of Peopleʼs Hall in Pula on 14 July 1920, or how the fascist Pandoraʼs Box was opened)
Autori
Radošević, Milan
Izvornik
Histria (1848-1183) 10
(2020);
103-134
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
fašizam, Istra, Pula, Narodni dom, Giovanni Oriolo, Luigi Bilucaglia, Mirko Vratović, Ivo Zuccon, Ivan Cukon
(fascism, Istria, Pula, Narodni dom, Giovanni Oriolo, Luigi Bilucaglia, Mirko Vratović, Ivo Zuccon, Ivan Cukon)
Sažetak
U radu se kroz konzultaciju arhivskoga i novinskoga gradiva razmatraju i analiziraju politička zbivanja na istočnoj obali Jadrana koja su kulminirala fašističkim paljenjem tršćanskoga (13. VII. 1920.) i pulskoga (14. VII. 1920.) Narodnoga doma te napadom na pulski Klub socijalističke mladeži i odvjetničke urede Mirka Vratovića i Ive Zuccona (16. VII. 1920.). Fokus rada je, nakon kraćega povijesnoga pregleda djelovanja Narodnoga doma, posebno usmjeren rekonstrukciji tih pulskih incidenata, uloge fašista u neredima, pozicioniranju lokalnih civilnih vlasti (civilnoga komesara i vicekvestora tijekom i nakon nasilne epizode), medijskom diskursu (agitaciji istarskih novina, kao i onih s prostora Kraljevine Italije) te, u konačnici, reakciji talijanskih parlamentaraca socijalista. Blaga reakcija pa i direktno sudjelovanje pripadnika službi javnoga reda i mira te vojske u neredima, nevjerodostojni izvještaji lokalnih civilnih vlasti i tiskanih medija o pitanju involviranosti osoba, kao i samoga tijeka napada, jasno su naznačili politiku negiranja prava na očuvanje hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta uopće. Paljenjem Dom(ov)a, čime se u svom govoru u pulskom kazalištu pohvalio i sam Benito Mussolini (21. IX. 1920.), uništeno je kulturno, gospodarsko i političko, tada već simbolično, sjedište pulskih Hrvata, a spaljivanjem više tisuća knjiga tamošnje Javne pučke knjižnice počinjen je kulturocid, koji će u povijesti ostati zapisan kao jedna od prvih fašističkih lomača u Europi. Time je jasno naznačena politika koja će se u Istri početi provoditi i prije službena dolaska na vlast fašista u listopadu 1922., prvenstveno u pogledu nasilne asimilacije tzv. „inorodaca“ (Hrvata i Slovenaca).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
