Naslov
DOPRINOS GORENJA BIOMASE ONEČIŠĆENJU ZRAKA U GRADU ZAGREBU
(BIOMASS BURNING CONTRIBUTION TO AIR POLLUTION IN ZAGREB CITY)

Autori
Sopčić, Suzana ; Pehnec, Gordana ; Bešlić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XIV. Susret mladih kemijskih inženjera / Žižek, Krunoslav ; Katančić, Zvonimir ; Kovačić, Marin - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2022, 77-77

Skup
XIV. susret mladih kemijskih inženjera (SMLKI 2022)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.02.2022. - 25.02.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Lebdeće čestice ; levoglukosan ; HPAEC-PAD
(particle matter ; Levoglucosan ; HPAEC-PAD)

Sažetak
Posljednjih godina sve se više promiče korištenje biomase kao alternativnog izvora energije s ciljem smanjenja široke upotrebe fosilnih goriva. Uz prednosti poput dostupnosti, cijene te kružnog ciklusa ugljikovog dioksida, gorenje biomase manje je povoljno iz aspekta oslobođenih lebdećih čestica. Kako bi se pratio doprinos gorenja biomase ukupnoj koncentraciji oslobođenih lebdećih čestica najčešće su ispitivani kalijevi ioni te policiklički aromatski ugljikovodici. S obzirom da oni ne spadaju u grupu jedinstvenih markera, u posljednjih nekoliko godina se za indikaciju onečišćenja gorenjem biomase koriste celulozno specifični derivati monosaharida poznatiji kao anhidrošećeri. Anhidrošećeri nastaju isključivo pirolizom celuloze i hemiceluloze što ih čini preciznijim i specifičnim indikatorima za onečišćenje zraka gorenjem biomase. Glavni predstavnik anhidrošećera je levoglukozan, čije su koncentracije najveće, no formiraju se i njegovi izomeri manozan i galaktozan, ali u nešto nižim koncentracijama. Cilj ovog rada bio je istražiti doprinos gorenja biomase onečišćenju zraka u gradu Zagrebu praćenjem koncentracija levoglukozana, manozana i galaktozana u lebdećim česticama. Za tu svrhu paralelno su sakupljane lebdeće čestice aerodimaničkog promjera < 10 µm (PM10) na mjernim postajama u sjevernom i južnom dijelu grada Zagreba. Period sakupljanja bio je 30 dana u svakoj sezoni 2020. godine. Masene koncentracije lebdećih čestica određene su gravimetrijskom metodom, dok su masene koncentracije anhidrošećera određene analitičkom metodom anionske izmjenjivačke kromatografije visoke djelotvornosti s pulsnom amperometrijskom detekcijom. Rezultati su pokazali značajnu sezonsku razliku i koncentracija lebdećih čestica i koncentracija anhidošećera na obje mjerne postaje. Na mjernoj postaji u južnom dijelu grada koncentracije anhidrošećera bile su veće u odnosu na sjevernu mjernu postaju, te su pratile sezonski trend: zima, jesen, proljeće, ljeto, što je u skladu sa sezonom grijanja u kućanstvima. Udio anhidrošećera u lebdećim česticama u zimskoj sezoni kada je njihova koncentracija najveća iznosio je 9, 4 % na južnoj mjernoj postaji, dok je na sjevernoj mjernoj postaji taj udio iznosio 6, 1 %.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA