Naslov
Reformacija u Hrvatskoj u 16. stoljeću
(Reformation in Croatia in the 16th century)

Autori
Hranj, Helena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.09

Godina
2020

Stranica
48

Mentor
Patafta, Daniel

Ključne riječi
reformacija, Hrvatska, Ugarska, Štajerska, Kranjska, mletačka inkvizicija, katolička obnova
(Reformation, Croatia, Hungary, Styria, Carniola, Venetian Inquisition, Catholic Renewal)

Sažetak
Reformni je pokret iz Europe u više valova nadolazio u hrvatske zemlje, i sredinom šesnaestoga stoljeća zahvatio sve krajeve Hrvatske. U prvom su valu učenje reformatora prihvatili mnogi rimokatolički svećenici, posebice glagoljaši, koji su i ranije nastojali propovijedati Riječ Božju i vršiti službu Božju na hrvatskom jeziku te im je naglasak na autoritetu Svetog pisma bio snažan poticaj za naviještanje Riječi Božje na narodu razumljivom jeziku.U prvoj polovici šesnaestog stoljeća bilo je nekoliko žarišta unutar Rimokatoličke crkve u kojima se evangeličko i reformirano učenje propovijedalo i iz kojih se širilo na druga područja. Najznačajnija žarišta bila su u Istri, Međimurju, u okolici Zagreba i Metlike te u istočnoj Slavoniji i Baranji. U Istru je reformacija došla preko Kranjske i Venecije čiji su staleži u početku otvoreno prianjali uz reformaciju. Kasnije se Mletačka Republika povratila na katoličanstvo i, ne htijući se zamjeriti Rimu, ustrojila inkviziciju za borbu protiv reformacije. Inkvizicija je revno progonila protestante, a iz parnica što ih je mletačka inkvizicija povela protiv reformatora po Istri i Dalmaciji doznajemo da se reformacija dotakla svakog mjesta u Istri (spominje se dvadeset osam mjesta, među kojima su Pazin, Vodnjan, Rovinj i Kopar), dalmatinskih gradova Kotora, Splita, Šibenika, Trogira, Osora i Zadra te otoka Korčule, Hvara, Paga, Raba, Cresa i Krka.U drugom razdoblju širenja protestantizma osnivaju se protestantske crkvene općine diljem hrvatskih zemalja. U Slavoniju i Baranju reformacija je dopirala iz Ugarske i Međimurja. Zlatno doba naviještanja evanđelja po protestantskim propovjednicima u Slavoniji bilo je između 1540. i 1560. godine. Među najpoznatijim protestantskim propovjednicima bio je Mihael Starin koji je u sedam godina propovijedanja u Ugarskoj, današnjoj Baranji, i Slavoniji reformirao i uspostavio sto dvadeset protestantskih crkvenih općina te predvodio sinodu u Tordincima (1551).Otkad su grofovi Zrinski, od 1546. gospodari Međimurja, prihvatili reformaciju, Međimurje se smatralo protestantskim. Nikola Zrinski Sigetski je započeo, a njegov sin Juraj Zrinski stariji učvrstio reformaciju u Međimurju i na svojim imanjima u hrvatskim zemljama i Ugarskom kraljevstvu. Po načelu ”čije je područje, njegova je vjera“, Juraj Zrinski stariji priveo je Međimurje evangeličkoj vjeri.U središnjoj Hrvatskoj veća protestantska žarišta potkraj šesnaestog stoljeća bila su u Samoboru, Karlovcu i Donjoj Stubici, na pokupskim imanjima knezova Zrinskih i imanjima bana Petra Erdödyja, posebice Cesargradskom kod Klanjca.Usporedno s reformacijom odvijali su se u hrvatskim zemljama po završetku Tridentskog koncila (1563.) prožimajući procesi protureformacije i katoličke obnove. Rimokatolička crkva koristila je u protureformaciji više moćnih oružja prisile, među kojima su inkvizicija, Popis zabranjenih knjiga (Index Librorum Prohibitorum), državni zakoni, politički, društveni i kulturni pritisci te demoniziranje reformatora i njihovih spisa. Protestantizam se u hrvatskim zemljama, posebice u Slavoniji, održao više od sto pedeset godina, a zatim je, nastojanjem zagrebačkih biskupa i Hrvatskog sabora, izuzevši manji dio, gotovo sasvim iskorijenjen. Samo je Reformirana crkva u hrvatskom selu Tordinci preostala do dana današnjega.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Povijest, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje), Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost

POVEZANOST RADA