Naslov
Promjene u taložnim mehanizmima špiljskih sedimenata tijekom kvartara na primjeru Donje Cerovačke špilje
(Changes in Cave Sedimentation Mechanisms During the Late Quaternary: An Example From the Lower Cerovačka Cave, Croatia)

Autori
Kurečić, Tomislav ; Bočić, Neven ; Wacha, Lara ; Bakrač, Koraljka ; Grizelj, Anita ; Tresić Pavičić, Dinko ; Lüthgens, Christian, Sironić, Andrea ; Radović, Siniša ; Redovniković, Loris ; Fiebig, Markus

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka skupa speleologa Hrvatske / Talaja, Matea ; Novak, Ruđer ; Pavlek, Martina ; Dugonjić, Pavle ; Bombardelli, Mea ; Butorac, Valerija ; Matić, Zrinka - Zagreb : Speleološki odsjek HPD, 2021, 43-44

Skup
Skup speleologa Hrvatske 2021.

Mjesto i datum
Gospić, Hrvatska, 10.09.2021. - 12.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Donja Cerovačka špilja ; sediment ; analiza facijesa ; provenijencija ; numeričko datiranje ; Ursus spelaeus ; palinofacijes ; Dinarski krš
(cave sediments ; facies analysis ; provenance ; numerical dating ; palynofacies ; Ursus spelaeus ; Dinaric karst)

Sažetak
Donja Cerovačka špilja smještena je na SI padinama masiva Crnopac (JI Velebit) i jedna je od poznatijih turistički uređenih špilja Republike Hrvatske. Zbog ranije poznatih arheoloških nalaza, a prije početka rekonstrukcije posjetiteljske infrastrukture pokrenuta su 2019. godine nova arheološka iskapanja. Tijekom iskapanja u arheološkoj sondi udaljenoj 120 m od ulaza otkriven je neporemećeni slijed klastičnih špiljskih sedimenata debljine oko 1.8 m. Uzevši u obzir činjenicu da špilje predstavljaju efikasne zamke za sedimente provedena su detaljna geološka istraživanja s ciljem karakterizacije sedimenata, određivanja njihova porijekla, taložnih okoliša i stupnja okolišnih promjena tijekom njihovog taloženja u glavnom kanalu špilje. Kombinacijom nekoliko sedimentoloških, mineraloških i paleontoloških metoda napravljena je karakterizacija sedimenata. Litofacijesna analiza korištena je za rekonstrukciju promjena u taložnim mehanizmima, a numeričkim metodama datiranja uspostavljen je vremenski okvir taloženja. Analiza litofacijesa upotpunjena paleontološkim analizama otkrila je nekoliko faza u razvoju ispune kanala na istraživanom profilu, od urušnih procesa, preko kaotičnih sedimenata s naznakama pretaloživanja, do taloženja u okolišima stajaćih voda i konačno antropogenog utjecaja. Taloženje se odvijalo u različitim klimatskim uvjetima, počevši od perioda izraženo hladne i suhe klime tijekom pleistocenskih stadijala, do vlažnih perioda s antropogenim utjecajem zabilježenih pri samom vrhu profila. Pretpostavljeno je, a potom i dokazano alohtono porijeklo većeg dijela sedimentne ispune. Klastični detritus vezan je uz izvorišne stijene i sedimente koje pronalazimo na širem slivnom području rijeke Otuče (karbonska klastična serija, srednje- gornje trijaska klastično-piroklastična serija i terra rossa Gračačkog polja). Iako su od ranije ove naslage smatrane pleistocenskim sedimentima (temeljem nalaza fosilne faune), napravljena je njihova stratigrafska kalibracija temeljena na metodi optički stimulirane luminiscencije (OSL), te metodi radioaktivnog ugljika na speleotemima. OSL datacija pokazuje da se taloženje alohtone ispune kanala odvijalo u periodu oko ili nakon 54000 godina prije sadašnjosti. Nakon početne, turbulentne faze, nastupilo je taloženje u okolišu mirnih voda djelomično ili potpuno potopljenog špiljskog kanala. Ova promjena vezana je uz razdoblje od prije 19500 godina (14C datacija). Kraj taloženja u vodenom okolišu nastupa prije perioda kasnog brončanog doba, a vezan je uz trajno neotektonsko izdizanje šireg područja duž glavnih rasjeda pružanja SZ-JI. Rezultati istraživanja su publicirani u znanstvenom članku i dostupni na poveznici: https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/feart .2 021.672229/full.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA