Naslov
Kvaliteta života korisnika domova za stare i nemoćne u Zagrebu i Zaprešiću
(Quality of life of home users for the elderly and invalids in Zagreb and Zaprešić)

Autori
Gajšak, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Studij sestrinstva

Mjesto
Zagreb

Datum
14.02

Godina
2022

Stranica
67

Mentor
Puntarić, Dinko

Ključne riječi
Dom za starije i nemoćne, zdravstvena kvaliteta života, osobe starije životne dobi
(Nursing home, health quality of life, the elderly)

Sažetak
UVOD: Na nižu zdravstvenu kvalitetu života korisnika domova za starije i nemoćne osobe utječu fiziološki procesi starenja, kronične bolesti, promjene u strukturi obitelji, institucionalizacija, a u današnje vrijeme i pandemija bolesti Covid-19. CILJ :Istražiti percepciju zdravstvene kvalitete života korisnika domova za starije i nemoćne „Ježdovec“ u Zagrebu i „Zaprešić“ u Zaprešiću. METODE: Za potrebe ovog presječnog istraživanja podaci su prikupljani strukturiranim Upitnikom o općim podatcima i Upitnikom o zdravstvenoj kvaliteti života SF-36. Ispitanike je činilo 58 korisnika domova Ježdovec i Zaprešić. REZULTATI: U istraživanju je sudjelovalo 58 od 110 korisnika domova za starije osobe Ježdovec i Zaprešić. U ukupnom uzorku više je bilo žena (64, 29%), ispitanika u dobnom razredu 76 do 84 godina (39, 3%), prosječne životne dobi 77, 8 godine, udovaca/ica (48, 2%) i sa završenom srednjom školom, (41, 1%), bez značajnih razlika između promatranih domova. Najviše ispitanika(35, 7%) svoje zdravlje samoprocjenjuje otprilike istim s prošlogodišnjim. Prosječan zbroj samoprocjene iznosi 52, 7 ± 68, 4, s time da je bio značajno viši u ispitanika doma Ježdovec (68, 3 ± 83, 7). Najmlađi i najstariji ispitanici su značajno lošije samoprocjenjivali svoje zdravlje. Prosječan zbroj bodova SF-36 upitnika iznosio je 51, 3 ± 36, 0, bez značajnih razlika u fizičkom zdravlju (engl. PhysicalComponent Summary Measure, PCS) i psihičkom zdravlju(engl. MentalComponent Summary Measure, MCS), kao i uukupnom zdravlju između korisnika promatranih domova. Značajne razlike bile su povezane samo s dobi, najmlađi i najstariji ispitanici su najlošije samoprocjenjivali PCS, MCS i ukupno zdravlje. ZAKLJUČAK: Dobiveni nalazi mogu pomoći zdravstvenom osoblju da identificira korisnike u kojih je prisutna niska razina zdravstvene kvalitete života i da osmisle odgovarajuće intervencije koji bi pridonijele poboljšanju kvalitete života korisnika domova. Veća angažiranost fizioterapeuta i zapošljavanje psihologa u domovima za starije i nemoćne mogu rezultirati njihovom višom zdravstvenom kvalitetom života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA