Pregled bibliografske jedinice broj: 1179420
Društvo (COVID–19) rizika — između instrumentalne i aksiološke racionalnosti
Društvo (COVID–19) rizika — između instrumentalne i aksiološke racionalnosti // Obnovljeni život, 77 (2022), 1; 49-64 doi:10.31337/oz.77.1.4 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1179420 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Društvo (COVID–19) rizika — između instrumentalne i aksiološke racionalnosti
(The Risk (COVID–19) Society — Between Instrumental and Axiological Rationality)
Autori
Tadić, Stipe ; Brezovec, Erik ; Tadić, Iva
Izvornik
Obnovljeni život (0351-3947) 77
(2022), 1;
49-64
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
COVID-19 pandemija ; društvo rizika ; medikalizacija društva ; aksiološka racionalnost ; instrumentalna racionalnost
(COVID-19 pandemic ; risk society ; medicalization of society ; axiological rationality ; instrumental rationality)
Sažetak
COVID–19 pandemija prouzročila je sveobuhvatne promjene socijalnoga, ali i socijetalnoga života uzrokujući “globalni eksperiment prekida”. U potrazi za elementima onoga društvenoga u doba COVID–19 pandemije svakako valja krenuti od onih fenomena koji su temelj za uspostavu racionalnosti. Naš rad kao okosnicu realnosti u doba COVID–19 pandemije uzima fenomen rizika, medikalizacije društva te aksiološke i instrumentalne racionalnosti. Kako bismo ispitali navedene fenomene, proveli smo empirijsko istraživanje u kojem je sudjelovalo 185 sudionika. Ispitivali smo razne stavove sudionika prema COVID–19 pandemiji i cijepljenju te njihovu povezanost s dimenzijom religioznosti, posljedice COVID–19 pandemije na psihički život sudionika te zaštitne čimbenike koji pomažu u nošenju s tim posljedicama. Rezultati indiciraju da su stavovi polarizirani. Religioznost nije statistički značajno povezana s raznim stavovima o pandemiji i cijepljenju, ali je značajno povezana sa statusom cijepljenosti, sugerirajući da su religioznije osobe sklonije aksiološkoj racionalnosti. Većina je sudionika zbog pandemije proživjela razne negativne posljedice, u najvećoj mjeri socijalnu izolaciju, povećan stres i smanjenu kvalitetu života. Religiozne osobe izvještavaju o većoj duhovnosti, religioznosti, češćoj molitvi i češćim odlascima u bogomolju, što za njih predstavlja i zaštitne čimbenike u nošenju s negativnim posljedicama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Poliklinika SUVAG,
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus