Naslov
Potresi 1880. i 2020., obnova grada, urbani razvoj i arhitektonska baština Zagreba, komparativna analiza
(Earthquakes of 1880 and 2020 - Rebuilding of the City, Urban Planning and Architectural Heritage of Zagreb - Comparative Analysis)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa: pristup, problemi i perspektive / Kincl, Branko ; Karač, Zlatko - Zagreb : HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI Razred za likovne umjetnosti Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora, 2022, 17-31

ISBN
978-953-347-468-7

Skup
Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa: pristup, problemi i perspektive

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zagreb, potres 1880., potres 2020., urbanističko planiranje, obnova arhitektonske baštine, organiziranje obnove
(Zagreb 1880 Earthquake, Zagreb 2020 Earthquake, Urban Planning, Architectural Heritage, Protection of Heritage, Organization of Renewal)

Sažetak
Kako usmjeriti urbani razvitak te što učiniti s arhitektonski i povijesno vrijednim građevinama oštećenima u potresu redovito su osnovna pitanja koje se postavljaju kada ove prirodne katastrofe pogode neko naseljeno područje. Sa sličnim se problemima suočio, i suočava, i Zagreb nakon potresa iz 1880. i 2020. godine. Potres od 9. 11. 1880. godine u smislu urbanog planiranja iskorišten je kao povod „ispravljanju“ tokova postojećih ulica i trgova te njihovu širenju, što će posljedično predstavljati glavni povod izradi nove regulatorne osnove grada iz 1887. godine. Imovinsko-pravni odnosi te nedostatak sredstava onemogućio je da se realiziraju ambiciozniji zahvati što predstavlja i danas ključnu otežavajuću okolnost pri izvedbi planiranih većih urbanističkih zahvata u zaštićenoj povijesnoj jezgri Zagreba nakon potresa iz 2020. godine. Na polju sanacije stradalih pojedinačnih građevina nakon potresa 1880. zabilježeni su daleko veći uspjesi. Odnos prema oštećenim arhitektonski i povijesno vrijednim građevinama bio je tada dakako bitno drukčiji nego što je danas. Pristupilo se njihovoj obnovi, odnosno rekonstrukciji, međutim, nije postojala težnja da im se sačuva forma koju su imale prije potresa. Potres od 1880. iskorišten je, naime, kao prilika za monumentalizaciju zagrebačke povijesne jezgre. Ključne sakralne i javne građevine u središtu grada obnovom su dobile raskošniji izgled, a sve s ciljem kako bi se Zagreb vizualno približio drugim velikim europskim metropolama. Kako situacija s uklanjanjem vrha sjevernog tornja katedrale nakon potresa od 22. 3. 2020. svjedoči, danas se u puno većoj mjeri teži, s jedne strane očuvanju predpotresnog izgleda građevina, a s druge, koliko je to moguće, i očuvanju izvornih materijala i arhitektonskih fragmenata, kako bi se oni mogli iskoristiti pri restauraciji zgrada i rekonstrukciji izvornih boja i oblika. U ovome izlaganju nastojat će se ukazati na razlike, pa i neke sličnosti, koje postoje u pristupu urbanom razvoju te obnovi ključnih građevina Zagreba nakon potresa 1880. i 2020. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Građevinarstvo, Povijest, Povijest umjetnosti, Likovne umjetnosti

POVEZANOST RADA