Naslov
Utjecaj stresora iz okoliša i hranidbe na iskorištenje sadržaja žumanjčane vrećice, razvitak probavnog sustava i imunosno stanje pilića
(Influence of environmental and feeding stressors on utilization of the contents of the yolk sac, development of the digestive tract and immunological status of broilers)

Autori
Mikec, Milivoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.06

Godina
2003

Stranica
77

Mentor
Biđin, Zdenko

Ključne riječi
pile; žumanjčana vrećica; stres; hranidba
(chicken; yolk sac; stress; feeding)

Sažetak
U disertaciji je istraženo djelovanje akutnih stresnih stanja slabijeg intenziteta (hladnoće, topline i uskrate hrane) koja su gotovo uobičajena za prvi tjedan tova pilića, na brzinu iskorištenja sadržaja žumanjčane vrećice, imunosno stanje pilića te razvoj njihove tjelesne i crijevne mase. Pokus je trajao pet dana, a pilići su bili podijeljeni u pet skupina i svaka je imala po 50 pilića. Jedna je skupina pilića bila izložena djelovanju umjerene hladnoće (2-3 0C niža od optimalne), druga umjerene topline (2-3 0C viša od optimalne), trećoj je uskraćena hrana za 12 sati, četvrtoj za 24 sata. Peta je skupina bila kontrolna i imala je optimalnu mikroklimu, a hranu i vodu pilići su dobili odmah po prijamu. Iz svake je skupine izdvajano svakodnevno po pet pilića koji su nakon toga izvagani zbog utvrđivanja tjelesne mase, zatim im je vađena krv za određivanje ELISA titra protutijela zarazne bolesti burze i nakon toga su žrtvovani da bi im se izvagala masa crijeva i odredila količina resorbiranog ostatka žumanjka. Najviše tjelesne i crijevne mase ostvarili su pilići iz kontrolne skupine, dok su najlošije imali pilići kojima je uskraćena hrana i voda za 24 sata. Skupine pilića koje su bile izložene djelovanju umjerene hladnoće, topline i 12 satnoj uskrati hrane također su imali slabije tjelesne i crijevne mase i uspoređujući ih s utroškom smjese u pokusnom periodu utvrđeno je da porast ne samo tjelesne već i crijevne mase ovisi o količini konzumirane hrane. Iskorištenje sadržaja žumanjčane vrećice na kraju petog dana pokusa bilo je približno isto u svim skupinama, no brzina iskorištenja razlikovala se je po danima. Presudno na brzinu odnosno količinu resorbiranog žumanjka, utječe energetska potreba organizma pa je u vrijeme uskrate hrane najviše ostatka žumanjka iskorišteno u tim skupinama. U pilića izloženim hladnoći i toplini također je utvrđena razlika u resorpciji ostatka žumanjka ali one nisu tako velike jer je jačina primjenjenog stresa bila slaba, a to se najbolje vidjelo po količini konzumirane hrane u tim skupinama. Očevidno da je konsumpcija hrane glavni razlog energetskog deficita koji je glavni pokretač brzine iskorištenja ostatka žumanjka. Za vrijeme pojačanih energetskih potreba izvor energije za piliće su ugljikohidrati, masti i proteini iz njihovog organizma i sadržaja žumanjčane vrećice, već oni za te potrebe iskorištavaju i protutijela vjerojatno radi njhive glikoproteidne građe. Put resorpcije ostatka žumanjka također je određen energetskom potrebom organizma pileta, pa će u stanju kada ono ima osiguranu egzogenu hranu, ostatak žumanjka uglavnom se resorbirati preko crijeva, a u njenom nedostatku put resorpcije ići će preko stijenke žumanjčane vrećice izravno u krv jer je tada njena iskoristivost veća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA