Naslov
Likovi i prostor u Brešanovoj političkoj distopiji Država Božja 2053
(Characters and Space in Brešan’s Political Dystopia Država Božja 2053)

Autori
Mrdeža Antonina, Divna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Prvi Brešanov svibanj, Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa o djelu Ive Brešana: Tekst i kontekst

Urednik/ci
Levanat Peričić, Miranda ; Gospić Županović, Ana

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2020

Raspon stranica
251-269

ISBN
978-953-331-296-5

Ključne riječi
Ivo Brešan, distopijski roman, funkcija likova, prostor u distopiji
(Dystopian novel, Ivo Brešan, characters, function, layers of spaces in dystopia, space)

Sažetak
Percepcija političke stvarnosti početkom milenija prikazana u političkoj distopiji Ive Brešana Država Božja 2053. poticaj je na sadržajnoj i idejnoj razini romana za projekciju antihumanističke sutrašnjice, čiju realizaciju autoru olakšava prelazak na konvencije distopijskog žanra. Promjena obuhvaća i diskurzivne modalitete. Interpolirani su i u dio pripovjednog obrasca: u način funkcioniranja likova i prostora, komponenti teksta koje stoje u relaciji s kulturalnim kontekstom. Angažirana pozicija teksta Države Božje 2053. u velikoj mjeri nalazi oslonac u žanrovskim obrascima likova i prostora koji su projekcija neoideologizirane apokaliptične budućnosti u kojoj se tranzicijsko društvo obrušava u prošlost. Brešanovi junaci potaknuti humanističkom strepnjom radikalno su angažirani oko potrebe sprečavanja truljenja organizma društvene zajednice. Njihova funkcija podrazumijeva i određena idejna rješenja/alternativu koju nude. Mapiranje prostora u romanu izvedeno je širenjem događanja zla cijelom zajednicom i u geografskim smislu u većini hrvatskih gradova od Dubrovnika do Osijeka, a hijerarhijsko ustrojstvo prostora prezentira nesalomljivost centra moći, periferije kao prostora poslušnosti, degeneracije i ubrzanog propadanja, no koja postaje i mjesto pobune. Prostor se razabire i kao metafora: primjerice, u prikazu Grada kao zatvora/labirinta u kojem štakor nije biće koje traži izlaz nego ono koje napada čovjeka, ili pak konačišta beskućnika koja su mjesta otpora, a otvoreni i ogoljeni prostor, poput dalmatinskog krša, mjesto konačne spoznaje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA