Naslov
"U agoniji" između ovisnosti i autonomije glumca: Scena Ribnjak i novopostavljeni Krleža
("In Agony" Between Dependence and Autonomy of the Actor: Scene Ribnjak and the Recently Staged Krleža)

Autori
Žugić, Anamarija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Krležini dani u Osijeku 2017. Redatelji i glumci hrvatskog kazališta, prvi dio / Petranović, Martina ; Senker, Boris ; Žugić, Anamarija - Zagreb : Osijek : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 225-241

ISBN
978-953-347-239-3

Skup
Krležini dani u Osijeku 2017: Redatelji i glumci hrvatskoga kazališta

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 07.12.2017. - 09.12.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Hrvatsko kazalište ; Scena Ribnjak ; Miroslav Krleža ; Glumac
(Croatian theater ; Scene Ribnjak ; Miroslav Krleža ; Actor)

Sažetak
U svjetlu dinamike društvenih uloga koja se, poput, moglo bi se reći, Turnerove društvene drame, ciklički ostvaruje potvrđivanjem povijesno i formalno definirane hijerarhije s jedne te buntom i dehijerarhizacijom s druge strane, pojava Scene Ribnjak kao nezavisne umjetničke platforme, zasnovane na ideji kazališne slobode i kolaboracije, svjedoči o izbijanju potonjeg, dehijerarhizacijskoga pola na površinu suvremene kazališne dinamike. Dekonstrukcija društveno dodijeljenih uloga u kazališnoj instituciji kao što je Scena Ribnjak, uz posebno istaknutu kritiku predrasude o glumcu kao nesamostalnom radniku, izvršitelju redateljevih ili piščevih naloga poziva da se, između ostaloga, nanovo razmotre teze iz pera sociologā kazališta, poput Ervinga Goffmana. Uz pregled kazališnih uloga glumca kao redatelja, dramaturga, ili čak scenografa i kostimografa pa sve do društvenih reakcija na glumca kao povratnika u profesiju, od izuzetnog je značaja potreba za analizom diskursa i javnog predstavljanja Scene Ribnjak, s obzirom na odabir termina „scena“ u odnosu na ustaljeni termin „kazalište“, kao i termina „kazališni projekt“, kojim se propituju gradivna svojstva kazališne predstave i njezina teksta. Krležino djelo U agoniji poslužit će, stoga, kao primjer kako drukčije uspostavljena kazališna hijerarhija doživljava dramski tekst te kako utječe na uspostavu značenja s obzirom na njegov sadržaj i, naposljetku, njegov izvedbeni potencijal. Posebno će se razmotriti razmještaj i uloga publike u prostoru i vremenu izvedbe te pristup redateljsko- glumačkoga trojca stvaranju dramske napetosti prema određenju samoga Krleže.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA