Naslov
Ideološke i političke pretpostavke jugoslavenskog "petogodišnjeg plana" privrede (1947. - 1951.)
(Ideological and political assumptions of the Yugoslav "five-year plan" of the economy (1947 - 1951))

Autori
Ritoša, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjela za povijest

Mjesto
Zagreb

Datum
13.09

Godina
2021

Stranica
53

Mentor
Patafta, Daniel

Ključne riječi
socijalizam, Jugoslavija, petogodišnji plan, privreda, samoupravljanje
(socialism, Yugoslavia, five-year plan, economy, self-government)

Sažetak
U radu se autor oslanja na znanstvene radove, literaturu i izvore, te pomoću njih analizira period od 1947. do 1951., koji nam je zanimljiv jer se u njemu poglavito analizira petogodišnji plan privrede koji je utjecao na ekonomiju Jugoslavije. Osim što nam je zanimljiv pogled na ekonomsku politiku i privredu, navedeno razdoblje obilježeno je događajima koji su utjecali na međunarodne odnose i promjene u strukturi stanovništva. Velike promjene dogodile su se i na selu, te imale velike posljedice za život seljaka koji su se morali prilagoditi novom ekonomskom sustavu. Sukob s SSSR-om koji se dogodio na razini Informbiroa 1948. označava veliki raskol na međunarodnoj političkoj sceni, ali i na ekonomskoj razini. Ambiciozan plan koji je za cilj imao unapređenje i višestruko povećanje proizvodnje i produktivnosti rada pokazao se kao preveliki korak, pogotovo ako uzmemo da je navedeni plan krenuo u izvedbu dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata. Rat je iza sebe ostavio ljudske, gospodarske i infrastrukturalne štete. Nedostatak školovanih ljudi, radnika, objekata za proizvodnju i komunikacijskih veza bili su problemi koje je vlast pokušala riješiti tijekom petoljetke. U namjeri da se društvo, odnosno mladež što bolje preodgoji po načelima novog režima i da se što bolje iskoristi, vlast je mladež, odnosno omladinu slala na radne akcije. Osim industrije, velike promjene događale su se na selu. Agrarna reforma i proces kolonizacije mijenjaju sliku sela, kako ekonomski tako i društveno. Tijekom preobrazbe sela pokušavaju se uvesti novi oblici privrede, kolektivi poznatiji kao seljačke radne zadruge. Razilaženje s SSSR-om na ideološkoj bazi, vlast Jugoslavije potkrijepila je promjenama u vlasti, poglavito u privrednom sektoru. Zbog toga se u poduzećima uvodi radničko samoupravljanje i radnički savjeti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Povijest

POVEZANOST RADA