Naslov
Totalitarni teror 'domoljublja' i dom disenzusa
(Totalitarian terror of "patriotism" and home of dissent)

Autori
Govedić, Nataša

Izvornik
Treća : časopis Centra za ženske studije (1331-7237) XIX (2017), 1/2; 5-9

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
totalitarizam, feminizam, odgovorna javnost, impersonalna javnost, nekritička javnost, femininstička kritika depolitizacije
(totalitarian ideology, feminism, responsible public sphere, impersonal public sphere, lack of public criticism, feminist critique of social depolitization)

Sažetak
Autorica kreće od teksta „Feministička teorija i javni prostor u djelu Hannah Arendt“ politologinje Seyla Benhabib (1993), baveći se problemom javnosti koja je nakon razdoblja niza autoritarnih i diktatorskih režima potkraj dvadesetog stoljeća u digitalnom 21. stoljeću postaje „vladavina Nikoga“ (sinonim za lažnu demokraciju kao korupciju glasačkog sustava i na razini isticanja stranačkih kandidata i na razini slabog odaziva glasača), vladavinu korporativne anonimnosti (uprave korporacija nisu deklarirani dio političkog parlamenta, ali financijski odlučuju o upravljanju državom), vladavinu birokracije, vladavinu komercijalnih medija te vladavinu socijalnosti bez mogućnosti uspostavljanja političnosti. Da bi neki prostor bio političan ili otvoren argumentiranoj demokratskoj agonistici, a ne samo socijalan na način arbitrarnosti umreživanja i slučajnog povezivanja, potrebno je od sudionika javnosti zahtijevati kriterije iznošenja javnog stava koji obvezuje. Ako svako javno obraćanje ima jednako (neznatnu) težinu, ako na mjesto uvjeravanja stupa proizvoljnost govornica i govornika koji ne moraju potkrijepiti istinitost svojih tvrdnji niti snositi posljedice za neistinitost, ako je distribucija huškačke fabrikacije informacija veća od distribucije provjerenih informacija, ako ključne ekonomske informacije ostaju namjerno zataškane, političnost javnog prostora postaje narušena ili čak poništena. Autorica također adresira i problem suvrmenog totalitarizma, koji je u impersonalnoj javonosti također promijenio svoju metodologiju. Umjesto kulta ličnosti i ovdje je na djelu je kult bezličnosti. To bismo mogli usporediti i s pomakom od jedinstvenog programa diskriminacijskog terora prema svijetu bez ikakvog sustavnog kritičkog programa, u kojem samim time teroru ništa ne staje na put, što se posebno vidi i u različitim političkim i medijskim praksama cenzuriranja ili ukidanja kritičkog mišljenja

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA