ࡱ>  Y 4bjbjWW -==WL ]@0bbbvvvv8\ v2 H (p p p ;;;}$]b;S/R ;;;ٮ""p p "2 ٮٮٮ;a"p bp }vv"""";}ٮٮϲ20b}p  ׅvv5Q,Prof. dr.sc. Ratko Zelenika Ekonomski fakultet Rijeka Mr. sc. Drago Pupovac }eljezni ka tehni ka akola Moravice Prof. dr. sc. Anton Ogorelc Ekonomska  poslovna fakulteta Univerze u Mariboru Izvorni znanstveni rad MODEL MEUSEKTORSKE ANALIZE  IMBENIK STRUKTURALNOG USKLAIVANJA TRANSPORTNIH I TURISTI KIH USLUGA Uvod Jedno od temeljnih pitanja kada se govori o meuodnosu transporta i turizma glasi, kako i na koji na in planirati, organizirati i kontrolirati brojne tr~iane aktivnosti u transportu i turizmu, koje ne samo ato su meusobno isprepletene, ve se istodobno odvijaju i paralelno, podjednako na mikro i makro razini. U prilog takve konstatacije ide i podatak da je i pored brojnosti znanstveno-stru ne literature s podru ja upravljanja turisti kim tvrtkama (hotelima, ugostiteljskim objektima, agencijama i sl.) vrlo skroman broj onih djela koja izu avaju problematiku upravljanja na makro razini (lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj), odnosno na razini turisti ke destinacije. Pod turisti kom destinacijom u ovome radu podrazumijeva se zaokru~ena zemljopisna cjelina (mo~e se ali i ne mora poklapati s odgovarajuom razinom prometnoga sustava), koja raspola~e atraktivnim, komunikacijskim i receptivnim imbenicima, odnosno svim prirodnim, druatvenim, kulturnim, povijesnim, transportnim i dr. imbenicima zna ajnim za smjeataj, prehranu, zabavu, razonodu i rekreaciju turista. Nadalje, pregled definicija turizma (nominalisti kih, gospodarskih, univerzalnih, statisti kih) pokazuje veliku heterogenost u pokuaajima da se istra~i i definira turizam kao iznimno dinami an i slo~en druatveni fenomen, istodobno ukazujui na jedinstveno zna enje transporta, doti no transportnih usluga, kako bi se pojmila sama bit turizma i brojnih turisti kih usluga. Meupovezanost transportnih i turisti kih usluga proizilazi i iz injenice da potroanja turisti kog proizvoda zapo inje i zavraava u domicilu, odnosno zapo inje i zavraava procesom pru~anja transportnih usluga. Pojava i razvoj transporta i turizma koincidiraju sa strukturalnim promjenama koje su se odigrale u svjetskom gospodarstvu u XIX. stoljeu, odnosno novim tehnologijama i materijalima, zahvaljujui kojima je bilo mogue smanjenje udjela ljudskoga rada u proizvodnim procesima. Tako su brze tehnoloake promjene inicirale nove potrebe te je skraenje radnog i poveanje slobodnog vremena praeno sve veim prihodima zaposlenih stvorilo mogunosti duljih, eaih i trajnijih turisti kih putovanja. Razvoj suvremenih vrsta transporta i suvremenih tehnologija omoguio je da turisti ka putovanja po ugledu na Magelanov, Lindbergov ili pothvat posade Apolo postanu gotovo svakodnevica. Kontinuiranom uspjehu u svladavanju fizi kih i gospodarskih ograni enja te sve sna~nijim poticajima daljnjem razvoju transporta i turizma u tranzicijskim zemljama doprinijeo je i pad ~eljezne zavjese, odnosno ukidanje i politi kih ograni enje vezanih uz turisti ka putovanja. Sukladno tome, ini se o itim da transport i turizam kao aktivni promotori gospodarskoga razvoja zahtijevaju komplementaran pristup rjeaavanju kompleksne problematike transportne i turisti ke ponude i njihovog meudonosa s drugim gospodarskim sektorima, a s ciljem ato uravnote~enijega rasta i gospodarske ekpanzije tranzicijskih zemalja. No, bitno je istaknuti da dvojbi vezanih uz transport (trebali li transport promatrati imbenikom koji olakaava ili opredjeljuje gospodarski razvitak) nije bio liaen ni turizam, koji se je dugo poglavito u danaanjim tranzicijskim zemljama promatrao isklju ivo u funkciji platne bilance, a tek prijelazom na slobodno tr~iano gospodarstvo tih zemalja i imbenikom koji djeluje na cjelokupni gospodarski razvoj, odnosno poslovne pothvate iz drugih gospodarskih sektora. Iz takve problematike i problema istra~ivanja determinira se i predmet istra~ivanja: analizirati i istra~iti model meusektorske analize temeljem projekcija razvoja transporta i turizma, doti no poveanja potra~nje za transportnim i turisti kim uslgama, kako bi se u im veoj mjeri osigurala strukturalna usklaenost ponude i potra~nje za transportnim i turisti kim uslugama, odnosno optimalno alocirali oskudni resursi s ciljem stvaranja konzistentne, a napose njhove komplementarne kombinacije. Problem i predmet istra~ivanja determinirali su radnu hipotezu: Konzistentne spoznaje o relevantnim zna ajkama meusektorske analize i njenoj va~nosti pri sagledavanju strukturalnih meuovisnosti u narodnom gospodarstvu, a napose tercijarnom sektoru, omoguuju sagledavanje dimenzija o ekivanih promjena u obujmu i strukturi potra~nje za transportnim i turisti kim uslugama, odnosno izradbu sinkroniziranih strategija razvoja transporta i turizma u funkciji razvoja cjelokupnoga narodnog gospodarstva. Primjenjena znanstvena istra~ivanja pri dokazivanju hipoteze temelje se na metodama analize i sinteze, induktivnoj i deduktivnoj metodi, metodi apstrakcije i konkretizacije, matemati koj metodi, metodi modeliranja i statisti koj metodi. Rezultati istra~ivanja utjecali su na to da se cjelokupna tematika obradi u aest meusobno povezanih dijelova. Poslije uvoda, u drugom dijelu (Transport i turizam, uzrok i posljedica gospodarskoga razvoja), analizira se meuodnos transporta i turizma, kao i njihov meuodnos s poslovnim pothvatima iz drugih gospodarskih sektora; u treem dijelu (Istra~ivanje temeljnih imbenika ponude i potra~nje na transportnome i turisti kome tr~iatu), prikazuju se imbenici efikasnoga transportnog i turisti kog sustava te istra~uje njihova meuovisnost s ciljem izgradnje efikasnog i efektivnog transportno-turisti kog sustava; u etvrtom dijelu (Model meusektorske analize u funkciji istra~ivanja transportnog i turisti kog tr~iata), daje se prikaz jednog ekonometrijskog modela za potrebe predvianja unutar transportno-turisti kog sustava te posredstvom meusektorske analize, analizira i istra~uje meuodnos transporta i turizma s drugim gospodarskim sekotorima, a s ciljem primjerenog planiranja ponude i potra~nje za transportnim i turisti kim uslugama; u petom dijelu (Perspektive razvoja transporta i turizma u tranzicijskim zemljama) elaboriraju se mogunosti i perspektive razvoj transporta i turizma u tranzicijskim zemljama s naglaskom na potrebitost pru~anja superiornih transportnih i turisti kih usluga; u posljednjem dijelu (Zaklju ku) data je sinteza rezultata istra~ivanja, kojima je dokazivana postavljena hipoteza. Transport i turizam, uzrok i posljedica gospodarskoga razvoja Transport i turizam imaju svoj razvoj i rast koji aktivno djeluje na gospodarske djelatnosti iz drugih gospodarskih sektora. Sukladno tome, razvoj i rast transporta i turizma mogu biti presudni imbenici prije svega za razvoj djelatnosti koje pripadaju primarnom i sekundarnom sektoru te trgovini kao djelatnosti tercijarnoga sektora, ali i opredjeljujuim imbenikom razvoja djelatnosti unutar kvartarnoga i kvintarnoga sektora. No, transport i turizam su u danaanjim tranzicijskim zemljama dugo bili pod utjecajem vladajuih oligarhija koju se dr~ale da razvoj turizma i transporta trebaju biti podvrgnuti specifi nostima njihovih komandnih gospodarstava tako da nisu ostvarene potrebite kvalitativne promjene u strukturi njihovih gospodarstava. Tradicionalno su usluge a napose transport i turizam u bilancama nacionalnih gospodarstava tranzicijskih zemalja tretirane kao rezidualni (dodatni, pomoni) sektor gospodarstva. Pojam rezidualnoga sektora pokazuje da su usluge tretirane kao manje zna ajne gospodarske aktivnosti u odnosu na gospodarske aktivnosti primarnoga i sekundarnoga sektora. Da bi se primjereno sagledao meuodnos transporta, odnosno turizma i gospodarstva, doti no transport i turizam kao uzrok i posljedica gospodarskoga razvoja, ini se primjerenim sagledati njihov meuodnos s djelatnostima iz drugih gospodarskih sektora. Mijene na tr~iatu transportnih usluga uvijek su imale zna ajke Schumpeterove kreativne destrukcije (visoke tehnologije) ostavljajui iza sebe perspektive nesluenih razmjera. Tako e, premda zna ajnija izgradnja cesta na podru ju Republike Hrvatske zapo inje joa za vrijeme Rimskoga carstva, tek polazak prvoga vlaka iz Be a za Trst, zahvaljujui brodskoj liniji Trst-Dubrovnik-Krf, imati zna ajniji utjecaj na razvoj turizma na hrvatskim otocima i priobalju. Turizam tako postaje izvor prihoda lokalnoga pu anstva te stvarajui viaak glavnica poti e njihovo ulaganje u biznise iz drugih gospodarskih sektora stvarajui tako temeljne pretpostavke za cjelokupni gospodarski razvoj danog podru ja. Viaak glavnica ostvarenih u turizmu koristi se i za daljnji razvoj same turisti ke djelatnosti, trgovine, prometa i veza, odnosno klasi nih usluga tercijarnoga sektora. Nadalje, druatvo Ju~nih ~eljeznica te Maarske ~eljeznice poradi svojih interesa grade ~eljezni ke pruge koje e Istru i Hrvatsko primorje povezati s centralnom Europom. Druatvo Ju~nih ~eljeznica usmjerava svoja sredstva prema Opatiji i Lovranu te sukladno tome, 1882. godine kupuju vilu Angiolinu, pretvarajui je u hotel, a 1884. izgrauju i danas poznati hotel  Kvarner u Opatiji. Poradi takve vrste ulaganja sasma je razvidno zaato je i danas razvijeniji turizam na sjevernom Jadranu gdje su uz afirmirana turisti ka naselja Opatiju, Lovran i Crikvenicu, otoci Loainj, Rab, Krk te brojna druga naselja vrlo brzo postali atraktivnim turisti kim destinacijama. Tako su se u inci turisti koga razvoja dalje multiplicirali, istodobno osiguravajui uravnote~eni gospodarski razvoj i rast. Sukladno tome, mo~e se izvesti zaklju ak da je razvoj primarnoga i sekundarnoga sektora austrijske carevine, odnosno Austro-ugarske monarhije izravno doprinijeo razvoju transporta i turizma u hrvatskim krajevima, te da su transport i turizam zna ajno oprijedjelili razvoj djelatnosti iz drugih gospodarskih sektora hrvatskoga narodnog gospodarstva. Transport i turizam tako su osigurali samopodr~avajui rast i razvoj hrvatskih krajeva, uspostavljajui inter i intra regionalne veze i odnose, pridonosei ujedna enijem ritmu razvoja hrvatskih krajeva, eliminirajui procese entropije i ja ajui negentropijske imbenike. Temeljna zadaa transporta i turizma, odnosno transportnih i turisti kih usluga kao strateaki va~nih usluga u tercijarnome sektoru sa~eto re eno je u kreiranju i isporuci kvalitete ~ivljenja. Putni ki brodovi i RO-RO brodovi za prijevoz automobila opremljeni restoranima i barovima, hidrogliseri, taksi prijevoz, luksuzni turisti ki autobusi, gradski prijevoz, putni ki vlakovi velikih brzina, podzemne ~eljeznice, poslovni zrakoplovi i sl. potvruju iznijetu tvrdnju. Iz ovoga nedvojbeno proizilazi da primjerice turizam ne mo~e razvijati dr~ava koja nema razvijene cestovne prometnice, ~eljezni ke pruge, zrakoplovne i pomorske luke, javni gradski transport, taxi transport, po potrebi ~i are i druge odgovarajue vrste transporta s prateim sadr~ajima. Na takav na in transport i turizam poveavaju blagostanje pojedinaca povezujui ih meusobno i inei im dostupnima mnoge materijalne, duhovne i kulturne vrijednosti. U svijetu je samo tijekom 1998. godine ostvareno oko 625 milijuna dolazaka inozemnih turista, iz ega proizilazi da turizam pokree gotovo osam milijardi putovanja na relaciji emitivna podru ja  receptivna podru ja [1, str. 24] Takav podatak stavlja dodatni naglasak na potrebitost efikasnoga transportnog sustava i to kako u okviru putni koga tako i u okviru teretnoga prometa. Ako se ovomu pridoda podatak da su tranzicijske zemlje poput Poljske, eake, Maarske, Hrvatske omiljeno odrediate dolazaka inozemnih turista, onda se poradi prijevoza svega onoga izravno i neizravno potrebnoga turistima dodatno poveava zna enje razvijenog transportnog sustava za tranzicijske zemlje, odnosno njihova gospodarstva. Transport i turizam povezujui razli ite ljude, etni ke i socijalne skupine, poveavaju mobilnost i mogunost komuniciranja sukladno potrebama svakoga pojedinca implicirajui razvoj svih djelatnosti iz kvartarnoga sektora. Tako je primjerice poimanje medicine viae kao umjetnosti no znanosti iznimno doprinijelo razvoju posebne vrste turizma (zdravstevnog turizma)  lije enje u toplicama, na moru, u planinama (& ), a turizam je svojim naraslim zahtjevima doprinijeo boljem ustroju komunalnih, zdravstvenih, obrazovnih i drugih djelatnosti iz kvartarnog sektora. Dokaz za zna ajnu ulogu transporta i turizma u kvintranom sektoru je u stvaranju  neopipljivih roba , pri emu je najzna ajnija informacija, ali i u sve veoj razvijenosti Renta kao posebnog oblika poduzetni kog biznisa (rent a car, rent a TV, rent a boat). Nadalje, razvoj kvintarnog sektora u tranzicijskim dr~avama dovest e do daljnjega razvoja transporta i turizma, ato e pak dati dodatne impulse razvoju maloga poduzetniatva i ja anju samopodr~avajuih imbenika razvoja. Kvintarni sektor, a u okviru njega transport i turizam trebali bi odigrati vrlo va~nu ulogu i u deurbanizaciji tranzicijskih dr~ava i njihovoj ravnomjernijoj naseljenosti ato bi takoer trebalo rezultirati boljom iskoriatenosti vlastitih potencijala razvoja i njihovom gospodarskom prosperitetu. Sukladno tome, transport i turizam ne samo da ne gube na zna enju, ve i dalje ostaju aktivnim promotorom gospodarskoga i druatvenoga razvoja, a time i kreiranja bogatstva u svim gospodarskim sektorima. Porast kvalitete ~ivljenja praen promjenama zna enja pojedinih gospodarskih sektora za daljnji gospodarski i ini napredak, stavlja pred transport i turizam nove izazove. Naime, izjedna avajui uvjete gospodarenja izmeu razvijenih i tranzicijskih zemalja transport i turizam pridonose njihovom ravnomjernijem rastu i razvoju, predstavljajui zna ajne imbenike za pomak od integriranoga u segregirano gospodarstvo, stvarajui za tranzicijske zemlje temeljne pretpostavke glede njihovog efikasnog uklju ivanja u sve prisutne procese globalizacije na osnovi vlastitih konkurentskih prednosti. Istra~ivanje temeljnih imbenika ponude i potra~nje na transportnome i turisti kome tr~iatu Iskustva u razvijanju transportne i turisti ke ponude brojnih tranzicijskih zemalja pokazuju da neprimjerena istra~ivanja potra~nje za transportnim odnosno turisti kim uslugama predstavljaju jedan od temeljnih imbenika nekonzistentnosti glede zadovoljenja potreba stvarnih i potencijalnih korisnika transportnih i turisti kih usluga, odnosno nedostatne koordiniranosti brojnih i razli itih, fragmentarnih dijelova transportne i turisti ke ponude. Efikasan i efektivan transportno-turisti ki sustav koji treba dopinijeti oplemenjivanju ponude jedne turisti ke destinacije sastoji se od viae zajedni kih mo~ebitno preklapajuih dijelova (transportnog i turisti kog sustava) utemeljenih na primjerenoj prometnoj infrastrukturi i suprastrukturi (cf. shemu 1) Shema 1  imbenici efikasnog transportno-turisti kog sustava  Nacionalni i meunarodni gospodarski, transportni i turisti ki sustavi               Nacionalni i meunarodni gospodarski, transportni i turisti ki sustavi  Temeljem sheme 1 vidljivo je da izmeu imbenika efikasnoga transportnog i turisti kog sustava postoji jaka meuovisnost. Naime, turisti se javljaju na strani potra~nje za transportnim uslugama kao vrlo zna ajan podskup (segment) skupa korisnika transportnih usluga. Sukladno tome, za zadovoljavanje njihovih potreba, potrebito je razviti odgovarajue infrastrukturne (moderne cestovne prometnice, zra ne luke, plovne putove, morske luke, marine, ~i are, pjeaa ke i biciklisti ke staze) i suprastrukturne sadr~aje. Turisti mogu posjetiti turisti ku destinaciju rabei vlastite ili tue suprastrukturne sadr~aje. To zahtijeva ispitivanje na ina dolaska stranih turista te razvijenost infratrukturnih i suprastrukturnih transportnih sadr~aja na razini turisti ke destinacije, a u funkciji brojnih dodatnih turisti kih usluga. Nadalje, turisti ka infrastruktura podrazumijeva primjerenu izgradnju smjeatajnih kapaciteta (hotele, campove i drugih turisti kih sadr~aja, sportskih terena i sl.). Razvoj prometne i turisti ke infrastrukture i suprastrukture treba temeljiti ne samo na zahtjevima i ~eljama korisnika prijevoznih usluga, turista, ve i potrebi za o uvanjem i oplemenjivanjem prostora, odnosno o uvanjem prirodnih atraktivnost, te kulturne i spomeni ke baatine. Diferenciranje turisti koga proizvoda se treba temeljiti na atraktivnosti i dostupnosti, ali na na in da dostupnost nikako ne ugrozi atraktivnost. Sukladno tome, u modernom turisti kom biznisu se sve viae govori o  marketingu atraktivnosti , pri emu se misli na potpuno novi pristup ovom imbeniku razvoja transportno-turisti koga sustava. Razvijena tr~iana infrastruktura treba pripomoi pru~anju svih relevantnih informacija, na temelju kojih korisnici prijevoznih usluga, odnosno turisti donose odluke. Sukladno prethodno izre enom, proizilazi da je istra~ivanje tr~iata uvijek problemski orijentirano te da je njegova temeljna zadaa u pronala~enju efikasne kombinacije nekoliko  pravih imbenika, odnosno u tome da se prave transportne i turisti ke usluge s aspekata svih relevantnih obilje~ja cijene, kvalitete uz maksimalno nadopunjenje osnovnih transportnih i turisti kih usluga brojnim sporednim transportnim i turisti kim uslugama, ponude u pravo vrijeme, pravim korisnicima, tj. onim korisnicima kod kojih postoji potreba za transportnim i turisti kim uslugama i koji raspola~u s odgovarajuom financijskom moi, koja im omoguuje njihovo zadovoljenje. Tako promatrana istra~ivanja u funkciji poveavanja efikasnosti i efektivnosti transportno-turisti kog sustava trebaju obuhvatiti istra~ivanja konjunkture u makro okru~enju, ali i drugih brojnih promjena i tendencija u gospodarskom, politi kom, socio-kulturnom, religijskom, tehnoloakom, demografskom i inom okru~ju. Promjene u okru~ju transportno-turisti koga sustava esto znaju biti vrlo turbulentne te je tako primjerice u tranzicijskim zemljama doalo do velikih promjena, koje se pozitivno odra~avaju na ispoljavanje gospodarskih, politi kih, kulturnih, vjerskih i inih osobenosti, a koje vrlo zna ajno utje u na promjene turisti ke potra~nje. Ukidanje zabrana ili ograni enja glede putovanja u inozemstvo, povratak tradiciji i korjenima pripadajuih civilizacija, izmjene dr~avnih blagdana, izjedna avanje zna ajnijih vjerskih s dr~avnim blagdanima i sl., zna ajno su potaknula turisti ku potra~nju mijenjajui je u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Nadalje, poveanje diskrecionog dohotka, slobodnog vremena (kao zbroja plaenih godianjih odmora, dr~avnih blagdana, vikenda, skraenja radnog dana), kvalitete ~ivljenja,  razdiobe godianjeg odmora na viae dijelova, sve suvremenija transportna sredstva, zna ajnija ulaganja u infrastrukturu i suprastrukturu, poveani broj transportnih i turisti kih tvrtki, mogunost njihova nastupa na sve viae privatiziranom i liberaliziranom transportnom i turisti kom tr~iatu samo su neke od zna ajnijih promjena koje opredjeljuju ili e oprijedjeliti ponudu i potra~nju za transportnim i turisti kim uslugama na tr~iatima tranzicijskih zemalja. Sukladno tome, turisti ka opremljenost napose, infrastruktura vezana za turisti ka putovanja, organiziranje prihvata, transfera, informiranja, snabdijevanja, sportskih aktivnosti, specifi nih oblika zabave (primjerice, village party), izleta, trebaju biti stalnom metom kvalitativnih poboljaanja, kako bi se ponudio integralni turisti ki proizvod, sukladan o ekivanjima stvarnih i potencijalnih korisnika. Istra~ivanja konkurencije trebaju ponuditi odgovore na slijedea pitanja: Tko su korisnici transportnih, odnosno turisti kih usluga, Koliki je njihov realni, a koliki potencijalni broj, Iz kojih destinacija dolaze i koja su im omiljena odrediata, Kako planiraju svoja putovanja i koju vrstu transporta koriste, Koje su im omiljene turisti ke destinacije u koje putuju i koliko se tamo zadr~avaju, Kako putuju, Temeljem kojih informacija donose odluku o turisti kom putovanju, `to su prednosti a ato nedostatci konkurentskih turisti kih destinacija, odnosno njihovih transportnih i turisti kih tvrtki? Istra~ivanja vlastitih resursa trebaju poslu~iti njihovom efikasnom i efektivnom stavljanju u funkciju stvarnih i potencijalnih korisnika prijevoznih transportnih i turisti kih usluga, temeljem vlastitih komparativnih prednosti ali i izgradnje konkurencijskih prednosti. Ovo je bitno imati na umu, jer se na turisti kome tr~iatu pojavljuju i one turisti ke destinacije koje ne raspola~u dostatnim izvornim (prirodnim) imbenicima ili su oni zna ajnije naruaeni, te svoju privla nost temelje na umjetnoj atraktivnosti (manifestacijama, mogunostima za zabavu, znastvenim usavraavanjem, sportom, rekreacijom i sl.). Jednako tako je potrebito istaknuti sve vee zna enje ljudskih potencijala, koji poradi svojega zna enja prelaze razinu gostoljubivosti, mentaliteta ili poznavanja stranih jezika. Naime, neovisno o sofisticiranosti transportnih, odnosno turisti kih usluga odreene turisti ke destinacije, konkurentnu prednost u podru ju transportnih i turisti kih usluga oblikuje kvalifikacijska struktura zaposlenih i njihova predanost korisnicima usluga. Model meusektorske analize u funkciji istra~ivanja transportnog i turisti kog tr~iata Gospodarstvo kao znanost o zadovoljavanju ljudskih potreba, prete~ito nudi spoznaje kvalitativne naravi. Poradi toga, ali i poradi manifestiranja gospodarskoga ~ivota u kontinuiranoj potrebi kvantitativnog izra~avanja spoznaja, matematika temeljem primjene suvremenih ra unala i novih matemati kih metoda nalazi sve brojniju primjenu u gospodarskim znanostima. Narasla primjena matematike u gospodarskim znanostima rezultira sve veom egzaktnoau gospodarstva kao znanstvene discipline, premda matematika za gospodarstvo i dalje ostaje  samo u inkovita alatka za racionalnije donoaenje odluka. Poradi predmeta ovoga rada u nastavku se nekoliko re enica posveuje ekonometriji kao znanstvenoj disciplini koja se bavi odreivanjem konkretnih, kvantitativnih zakonitosti gospodarskoga ~ivota. Naziv ekonometrija (econo-metrics) slo~enica je gr kih rije i ekonomija i mjerenje, a datira iz 1926. godine od R. Frischa. Neato kasnije, to nije 1930. godine, utemeljeno je prvo Ekonometrijsko druatvo i od tada ova disciplina tijesno povezana s gospodarstvom i statistikom, prolazi intenzivan razvoj. Nadalje, bitno je istaknuti da se primjena matemati kih metoda u gospodarstvu uvijek odvija u formi konstruiranja jednog modela. Na takav na in modeli predstavljaju sredstvo za ato zornije odra~avanje stvarnosti. No, model sadr~ava samo relacije bitne s motriata cilja, svjesno pribjegavajui simplificiranju pojedinih pretpostavki, odnosno neprikazivanju relacija koje ne pridonose razrijeaenju problema. Temeljni cilj uporabe ekonometrijskih modela je u potrebi da se shvate slo~eni meuodnosi imbenika koji utje u na ukupna gospodarska kretanja ili na kretanja u jednom gospodarskom sektoru, doti no jednoj industriji. Jedan ekonometrijski model za potrebe predvianja unutar transportno turisti kog sustava mogao bi izgledati na slijedei na in (cf shemu 2). Shema 2  Ekonometrijski model predvianja transportnih i turisti kih usluga  Nacionalni i meunarodni gospodarski, transportni i turisti ki sustav           Godianje predvianje Sezonsko/izvansezonsko i predvianje po mjesecima            Nacionalni i meunarodni gospodarski, transportni i turisti ki sustav No, kako je ve istaknuto zna enje transporta i turizma za razvoj ostalih gospodarskih sektora, za predvianje ponude i potra~nje za transportnim i turisti kim uslugama ini se znatno primjerenijim model meusektorske analize, odnosno input-output model koji se sastoji od dvije pravokutne matrice, koje se kri~aju na onom ato im je zajedni ko, a to je meufazna potroanja. Tablica je utemeljena na ra unovodstvenom identitetu, po kome zbroj inputa svih sektora mora biti jednak ukupno raspolo~ivoj koli ini te robe (outputu). Input-output tablica predstavlja neku vrstu rengenskog snimka strukturalnih meuovisnosti u narodnom gospodarstvu tijekom jedne godine, koje su izra~ene vrijednosno. Takve meuovisnosti mogu se prikazati pomou simbola u opem obliku, temeljem ega se, uporabom matri nog predstavljanja, dobija bilancna jednad~ba meusektorskih odnosa u gospodarstvu u sa~etom obliku, a koja se koristi za projiciranje i predvianje promjena u buduem razdoblju. Za polaznu pretpostavku ovoga rada uzima se da su gospodarske djelatnosti rasporeene u pet gospodarskih sektora, ato omoguava da se razmotre tokovi koji su u input-otuput shemi prikazani sljedeim oznakama (cf. tablicu 1): Tablica 1  Meusektorski tokovi Primatelji DavateljiPROIZVODNA POTRO`NJAFINALNA POTRO`NJAPrimarni SekundarniTercijarniKvartarniKvintarniUKUPNO RBruto inv. IOsob pot. COpa i zaj. GUkupno 7-9Uk. potr. 6+10Izvoz EFinalpotr. YRas. sreds1234567891011121314Primarni 1x11x12& xi5(x1j=r1i1c1g1e1y1r1+y1Sekundar.2x21x22xi5(x2j=r2i2c2g2e2y2r2+y2Tercijarni 3::::::::::::Kvartarni 4Kvintarni5x5jx5j& xij(xij=riicigieiyiri+yiUkupno6t1=(xi1t2=(xi2& tj=(xij(tj=t =(xijI=(iiC=(ciG=(giE=(eiY=(yiX=r+yAmortizac.7z1z2& zj(zj=zPlae8p1p2& pj(pj=pPorezi,doprinosi9o1o2& oj(oj=oAkumulacija0v1v2& vj(vj=vProizvod.1x1x2& xj(xj=xUvoz2u1u2& uj(uj=uRaspolo~iva sredstva3X1X2& XjX = x + u Vrijednost bruto domaeg proizvoda u j-tom sektoru predstavlja zbroj vrijednosti materijalnih troakova, amortizacije, plaa, poreza i doprinosa i akumulacije u tome sektoru, naime, xj = tj + zj + pj + vj. Vrijednost troakova ovoga sektora tj, predstavlja zbroj inputa, doti no vrijednosti koji su iz domaih i uvoznih tokova isporu eni za potrebe u primarnom sektoru, uklju ujui i isporuke unutar samoga primarnog sektora. Sukladno tome, t1 = ( xi1, pri emu vrijednost proizvoda iz domae proizvodnje i uvoza koji se upotrebljavaju za reprodukciju djelatnosti primarnoga sektora i predstavljaju materijalne utroake u primarnom sektoru x11; vrijednost proizvoda sekundarnoga sektora iz domae proizvodnje i uvoza koji su isporu eni primarnom sektoru za potrebe reprodukcije, x12; vrijednost klasi nih usluga tercijarnoga sektora za potrebe reprodukcije u primarnom sektoru x31. Bruto domai proizvod primarnoga sektora x1, predstavlja zbroj materijalnih troakova t1, amortizacije z1, plaa p1, poreza i doprinosa o1 i akumulacije v1 ostvarenih u tome sektoru, odnosno x1 = t1 + z1 + p1 + o1 + v1, gdje z1 + p1 + o1 + v1 predstavlja druatveni proizvod primarnoga sektora. Zbrajanjem vrijednosti domae proizvodnje x1 i uvoza proizvoda koji po svome podrijetlu pripadaju prvom sektoru u1, dobija se vrijednost ukupno raspolo~ivih sredstava, raspodijeljenih u primarnom sektoru s kojima je tijekom godine raspolagalo narodno gospodarstvo, a ato zapravo predstavlja ukupnu ponudu primarnih proizvoda vrijednosno izra~enu. Nadalje, potrebito je razmotriti uporabu raspolo~ivih sredstava koja su za svaki gospodarski sektor prikazana u odgovarajuem retku input-output sheme. Raspolo~iva sredstva u i-tom sektoru, xi = x1 + u1 namijenjena su dvjema velikim skupinama potroanje: reprodukcijskoj potroanji u svim gospodarskim sektorima i finalnoj potroanji. Tako se, vrijednost isporuka primarnoga sektora za vlastite potrebe reprodukcije ozna ava s x11, za potrebe reprodukcije u sekundarnom sektoru s x12 u tercijarnom sektoru s x13. Vrijednost isporuka primarnoga sektora za potrebe reprodukcije u svim gospodarskim sektorima prikazana je u koloni R  ukupna reprodukcija, sa simbolom r1 pri emu r1 = (x1j. U opem slu aju vrijednost isporuka i-tog sektora za potrebe reprodukcije u drugim gospodarskim sektorima 1,2,3, & ozna ava se sa xi1, xi2, a ukupna vrijednost isporuka za reprodukciju iz i-tog sektora sa ri = (xij. Zbroj ukupnih isporuka za reprodukciju iz svih sektora dobija se zbrajanjem r1 + r2 + u koloni R, to predstavlja vrijednost materijalnih trokova narodnog gospodarstva r = (mj. Zbrajanjem ostvarene amortizacije, plaa, poreza, doprinosa i akumulacije dobijaju se vrijednosti za cijelo gospodarstvo: ukupna amortizacija (zj, ukupne plae pj, ukupni porezi i doprinosi oj, ukupna akumulacija vj, vrijednost ostvarene proizvodnje, odnosno bruto domaeg proizvoda xj, vrijednost ostvarenog uvoza uj i vrijednost ukupno raspolo~ivih sredstava gospodarstva X = x + u. Druatveni proizvod narodnoga gospodarstva dobija se zbrajanjem ukupnih vrijednosti amortizacije, plaa, poreza i doprinosa i akumulacije, D = z + p + o + v. Na in na koji se druatveni proizvod troai na pojedine oblike finalne potroanje vidljiv je u gornjem desnom kvadrantu input-output sheme. Temeljne oblike finalne potroanje ine: bruto investicije, osobna potroanja, opa i zajedni ka potroanja. Oni ozna avaju uporabu druatvenoga proizvoda ostvarenog u razli itim gospodarskim sektorima, pri emu investicije predstavljaju temelj za proairenje gospodarskih aktivnosti u budunosti, a osobna, opa i zajedni ka potroanja su najviae u svezi sa stupnjem zadovoljenja osobnih, zajedni kih i opih druatvenih potreba zemlje, koji je neposredno uvjetovan veli inom ostvarenoga druatvenog proizvoda gospodarstva, kao i zna ajkama raspodjele. Kako narodna gospodarstva ne mogu egzistirati na autarki nom razvoju, ona ostvaruju zna ajnu vanjskotrgovinsku razmjenu te se kao posebna kolona finalne potroanje u input-output shemi javlja izvoz, dok su promjene zaliha poradi pojednostavljenja problema izostavljene. U redovima koji se odnose na pet gospodarskih sektora, izra~ena je po kolonama uporaba raspolo~ivih sredstava vrijednosti domae proizvodnje i uvoza. Njihova uporaba za potrebe proste reprodukcije vidljiva je u prvom kvadrantu, koji se sastoji od pet redova i pet kolona s dodatnom kolonom R-ukupnih isporuka pojedinih sektora za potrebe proste reprodukcije, i redom koji ozna ava iznose materijalnih troakova po pojedinim gospodarskim sektorima. Isporuke za finalnu potroanju ukupno raspolo~ivih sredstava pojedinih gospodarskih sektora vidljive su u kolonama finalne potroanje koje su ozna ene s I - bruto investicije, C - osobna potroanja, G - opa i zajedni ka potroanja, E - izvoz i Y - ukupne isporuke za finalnu potroanju, za svaki gospodarski sektor ponaosob. Zbrojne vrijednosti pojedinih kolona finalne potroanje ozna ene su malim slovima. Tako ii predstavlja ukupnu vrijednost bruto investicija, ci ukupnu vrijednost proizvoda i usluga za osobnu potroanju, gi ukupnu vrijednost proizvoda i usluga za potrebe ope i zajedni ke potroanje, ei ukupnu vrijednost izve~enih proizvoda i usluga, yi ukupnu vrijednost finalne potroanje. Zbroj zadnje kolone predstavlja vrijednost ukupno uporabljenih sredstava za prostu reprodukciju i finalnu potroanju x = r + y. Input-output tablica sadr~i i odreene relacije koje ozna avaju jednakost izmeu raspolo~ivih i uporabljenih sredstava za svaki sektor ponaosob, kao i za cjelokupno gospodarstvo. Tako, vrijednost koja je formirana iz domae proizvodnje i uvoza u primarnom sektoru X1 = x1 + u1 u zadnjem redu prve kolone jednaka je vrijednosti uporabe tih sredstava koja je nastala u podru ju proste reprodukcije i za potrebe finalne potroanje X1 = r1 + y1, u zadnjoj koloni prvoga reda. Za ostale gospodarske sektore vrijede iste jednakosti. Potrebito je izdvojiti joa dvije relacije koje pokazuju formiranje i uporabu druatvenoga proizvoda narodnog gospodarstva prema tablici. Jednad~ba formiranja druatvenog proizvoda: D = z + p + o + v = 10509 Jednad~ba uporabe druatvenog proizvoda: D = i + c + g + (e  u) = 4 300 + 6 390 + 3 437 + (4 765  8 383) = 10 509 Sustav meusektorskih odnosa prikazan u input-output tablici mo~e se zorno predo iti pomou matrica. Za takvu namjenu rabit e se sljedee oznake: X  vektor domae proizvodnje, koji predstavlja vrijednost domae proizvodnje pojednih sektora, U  vektor uvoza, koji predstavlja vrijednost uvoza roba i usluga razdijeljenih po svome podrijetlu po gospodarskim sektorima, Y  vektor finalne potroanje, koji predstavlja uporabu ukupno raspolo~ivih sredstava pojedinih sekotra iz domae proizvodnje i uvoza za potrebe svih oblika finalne potroanje, Y - = I + C + G + E, pri emu I, C, G, E predstavljaju vektore pojedinih oblika finalne potroanje i izvoza, A - = [aij] kvadratna matrica tehnoloakih koeficijenata koji pokazuju vrijednost proizvoda i-tog sektora iz domae proizvodnje i uvoza koja je potrebna da bi se dobila jedna jedinica vrijednosti domae proizvodnje u i-tom sektoru, aij = xij. Navedeni vektori i matrica A imaju izgled koji odgovara shematskom prikazu input-output Tablice 1: Meusektorski tokovi. x1 u1 y1 i1 c1 g1 X= : U= : Y= : I = : C = : G = : xk uk yk ik ck gk  e1 a11 a12 & a1k E= : A = a21 a22 & a2k ek : : : ak1 ak2 & akk U nastavku se navode zna ajnije jednad~be u matri nom obliku pomou kojih se mo~e predstaviti sveukupnost meusektorskih odnosa u input-output tablici. X + U = R + Y (1.1) Supstitucijom R = AX dobija se nova jednad~ba, koja glasi: X + U = AX + Y (1.2) Temeljem navedene jednad~be vidljivo je da se vektor isporuka za reprodukcijsku potroanju dobija kada se premultiplicira vektor domae proizvodnje s matricom tehni kih koeficijenata. No, kako se navedena jednad~ba mo~e rijeaiti po X, dobija se nova jednad~ba X = ( I  A)-1 (Y-U) (1.3) Detaljnija raa lamba pojedinih sektora primjerice, tercijarnoga sektora na trgovinu na veliko i malo, hotele i restorane, prijevoz, skladiatenje i veze, a u okviru njega, primjerice transport po vrstama, omoguava bilanciranje ukupne ponude i potra~nje za svaku od vrsta transporta: pomorski, rije ni, kanalski, cestovni, ~eljezni ki, cjevovodni, ~i arski, zra ni (& ). Prethodna jednad~ba kao planska bilan na jednad~ba za krajnju godinu planskog perioda t uzima sljedei oblik: Xt = ( I  A0)-1 (It + Ct + Gt + Et -Ut) (1.4) Pretpostavku modela ini, da se tehni ki koeficijenti nee zna ajnije mijenjati te se sukladno tome, koristi matrica tehni kih koeficijenata iz bazne godine t = 0, koja je ozna ena s Ao. S desne strane planske jednad~be se nalaze vektori finalne potroanje korigirani za uvoz, ije elemente treba utvrditi putem projekcija za zadnju godinu planiranog razdoblja. Poseban problem u navedenoj jednad~bi predstavlja utvrivanje vektora uvoza Ut. Naime, taj vektor ine: vektor uvoza proizvoda za reprodukcijsku potroanju Ru i vektor uvoza proizvoda za pojedine oblike finalne potroanje Yu, koji se dalje raa lanjuje na vektore uvoza proizvoda za investicije Iu, osobnu potroanju Cu i opu i zajedni ku potroanju Gu. Utvrivanjem posebne matrice uvoznih tehni kih koeficijenata mogue je utvrditi vektor vrijednosti proizvoda za reprodukciju koji se nabavljaju u zadnjoj godini Rtu . Sukladno tome, dobija se kona na planska bilan na jednad~ba u obliku Xt = ( I  Atd)-1 Ytd (1.5) Hipoteti ki primjer poslu~it e za ilustraciju uporabe meusektorske analize s ciljem ato racionalnijeg prognoziranja buduih gospodarskih tokova, odnosno djelovanja  visible hand , temeljem strukturalnog usklaivanja ponude i potra~nje intra i inter gospodarskih sektora. No, da bi meusektorska analiza rezultirala krajnje uporabljivim vrijednostima za provoenje aktivne gospodarske politike u planiranom razdoblju, potrebita je daleko vea detaljiziranost input-output modela. To prije svega dovodi do vee to nosti koeficijenata, ali i potpunijeg sagledavanja meusobne povezanosti pojedinih djelatnosti. Sukladno tome, za potrebe ovoga rada e se prethodna input-output tabela modificirati na na in da e se iz tercijarnoga sektora izdvojiti i posebno prikazati djelatnosti trgovine, transporta i turizma, ime e se pokuaati primjerenije sagledati zna enje transporta i turizma u narodnom gospodarstvu te omoguiti lakae planiranje za potrebe narodnoga gospodarstva, ali i transportnih i turisti kih tvrtki neovisno o njihovoj veli ini. Hipoteti ki primjer (cf. tablicu 2) utemeljen je na dostupnim statisti kim podatcima temeljem SLJH-99 i vlastito izra unanih i procijenjenih podataka meuodnosa gospodarskih sektora narodnoga gospodarstva Republike Hrvatske za 1998. godinu, s veli inom bruto domaega proizvoda za 1998. godinu od 21, 753 milijardi ameri kih dolara. Tablica 2  Hipoteti ki primjer meusektorskih tokova sa sektorskom podjelom reprodukcijske potroanje P r o i z v o d n a p o t r o a nj aF i n a l n a p o t r o a nj aPrimatelji Davatelji Prima Sekund.T e r ci j a rn i Kvartarni Kvintarni R I C G Uk. U.P. E F. P R.S. Trgov. Turiz. Tran.Primarni8005308070264054160019412003751769336951522843884Sekundarni51017414101103324485004051132520311500485689073050790611957Trgovina120719160707124853719253189074001625355015017753700Turizam00000000225683921000100030013001300Transport35110606096701205515704792001249180030015492100Kvartarni6020070305029047811781274505901167234515013172495Kvintarni3320012060852301211193915416402802461440030027614700Ukupno155835009004006601326290011244430063903437141272537147651889230136DP150031002400600840869120010509BDP305866003300100015002195410021753Uvoz82653574003006003006008383RS3884119573700130021002495470030136 Da bi se u cjelosti shvatila potrebitost istra~ivanja meuodnosa transporta i drugih gospodarskih sektora te nu~nost daljnjeg razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske, bitno je istaknuti pozitivne imbenike koji se javljaju u u~em i airem gospodarskom okru~ju, a koji mogu zna ajnije oprijedijeliti budui razvoj prometnoga sustava Republike Hrvatske. Naime, prije Domovinskog rata, transport i turizam predstavljali su vrlo propulzivne djelatnosti narodnoga gospodarstva Republike Hrvatske te zna ajan imbenik u njenim vanjskotrgovinskim odnosima Tako je transport inio 15,27% ukupnog uvoza (uklju ivai i uvoz s prostora drugih Republika bivae SFRJ) i 10,67% ukupne vrijednosti izvoza Republika Hrvatske (uklju ivai i izvoz duge Republike bivae SFRJ), a udio ugostiteljstva i turizma u bruto domaem proizvodu smanjen je sa 6,64% iz 1990. godine na svega 1,62% u 1991. godini. Temeljem navedenih podataka vidljivo je da e poradi prekida, politi kih i gospodarskih odnosa izmeu Republika bivae SFRJ te izbijanja ratnih sukoba na tlu Republike Hrvatske, a potom i njenom okru~ju, ova gospodarske djelatnosti kao i cjelokupno narodno gospodarstvo Republike Hrvatske zapasti u velike poteakoe. Nadalje, podatci iz tablice 1 pokazuju da Republika Hrvatska izvozi 22 %, a uvozi 38,5 % svog bruto domaeg proizvoda. Takvi podatci svjedo e o tome da se narodno gospodarstvo Republike Hrvatske brzo pretvara u otvoreno gospodarstvo, napuatajui nekdanji autarki ni tip razvoja i orijentiranost na bivae Republike zajedni ke dr~ave. No, kako robna razmjena narodnog gopodarstva pokazuje kontinuirani deficit s tendencijom njegovog poveanja, i to posebice u stavci  proizvoda za airoku potroanju, aktivne stavke u platnoj bilanci Hrvatske, kao ato su transport i turizam poprimaju joa viae na zna enju. Ukupni prihod od transporta u 1998. godini iznosio je 565,7 milijuna ameri kih dolara, a od turizma 2,726 milijardi ameri kih dolara. U duljem razdoblju prihodi od turizma pokazuju tendenciju poveanja dok prihodi od transporta pokazuju stalnu tendenciju pada, koju je poboljaanjima unutar prometnog sustava potrebito zaustaviti. Sukladno tome, ini se primjerenim staviti naglasak na postojee i potencijalne turiste iz tranzicijskih zemalja, koji imaju, a mogu imati i joa vee zna enje glede obnove hrvatskoga turizma, odnosno njegovu povratku na predratnu razinu, a time i pospjeaivanju efikasnosti i efektivnosti i hrvatskoga prometnog sustava. U prilog navedene konstatacije mogu poslu~iti i slijedei podaci (cf. tablicu 3) Tablica 3  Usporedni prikaz BDP razvijenijih tranzicijskih zemalja Tranzicijske zemljeBDP per capita (USD) Broj automobila na 1000 stanovnika1989.1999.1989.1999.Slovenija6 00010 200289413 eaka2 4005 300200347Maarska3 2005 000187238Poljska2 0004 500138243 Naime, kako su nedae iz u~ega okru~ja negativno oprijedjelile razvoj transporta, turizma i cjelokupnoga narodnog gospodarstva Republike Hrvatske, sada je prije svega potrebito uzeti u razmatranje pozitivne impulse iz okru~ja kako bi oslabljeno hrvatsko gospodarstvo, nedostatno razvijeni transport i turizam mogli odgovoriti pred moguom poveanom potra~njom iz neposrednog okru~ja. Sukladno tome, potrebito je istaknuti da su gospodarstva pojedinih tranzicijskih zemalja (Poljske, Slova ke, Slovenije, eake i Maarske) uspjela prekinuti za arani krug i podstaknuti  dobri krug gospodarskoga razvoja. Nadalje, Hrvatska koja se unato  najboljoj pripremljenosti za tranziciju naala u skupini manje razvijenih tranzicijskih zemalja, inei zna ajne napore na podru ju demokratizacije, stvara temeljne pretpostavke za oporavak posrnuloga gospodarstva, a time i cjelokupnoga prometnog sustava i turisti ke djelatnosti. Takoer, poboljaanje politi ke situacije na prostorima drugih dr~ava bivaega SFRJ-a te sve manje uvjetovana pomo glede rjeaavanja naraslih gospodarskih problema, kako u Republici Hrvatskoj tako i u susjednim dr~avama, trebala bi rezultirati stabilizacijom i njihovih gospodarstava te privla enjem sve veega broja turista u hrvatske turisti ke destinacije, kao i povratka  starih inozemnih gostiju s tr~iata Zapadne Europe i to prije svega Velike Britanije, Njema ke, Austrije, Italije (& ), a ato bi se vrlo brzo trebalo povoljno odraziti na poveanje u inkovitosti poslovnih pothvata iz svih gospodarskih sektora narodnoga gospodarstva Republike Hrvatske, njegovom airenju, novim domaim i meunarodnim poslovnim pothvatima te drugim aktivnim sudionicima na strani ponude i potra~nje, kao i okrupnjavanju i specijalizaciji postojeih te brojnim drugim multiplikativnim u incima koji bi iz ovoga mogli uslijediti. Kako potra~nja za hrvatskom turisti kom ponudom bilje~i nagli (o ekivani) rast, temeljem meusektorske analize sagledat e se mogui gospodarski efekti po sektorima narodnoga gospodarstva. Temeljem jednad~be 1.2 vidljivo je da se vektor isporuka za reprodukcijsku potroanju dobija kada se premultiplicira vektor domae proizvodnje s matricom tehni kih koeficijenata. Sukladno tome, ako se poe od pretpostavke da se bruto domai proizvod narodnog gospodarstva (cf. tablicu 2) povea za 500 milijuna USD i to kao posljedica poveanja bruto domaega proizvoda turizma s 1 milijarde USD na 1,5 milijardi USD tada bi reprodukcijska potroanja narodnoga gospodarstva iznosila na na in kako je to predo eno u sljedeoj tablici (cf. tablicu 4). Tablica 4  Promjene u reprodukcijskoj potroanji sektora, kao posljedica poveanja BDP turisti ke djelatnosti 0,0242424240,070,0173333330,0182232350,013170732305816350,1242424240,110,2213333330,2041002280,12195122660041060,0484848480,070,0473333330,1129840550,130975613300196000000150000,0181818180,060,0640,0318906610,02926829315005810,0212121210,030,0333333330,1321184510,116585366219511930,0363636360,060,0566666670,1047835990,2953658544100196911444Temeljem podataka iz tablice 4 vidljivo je da poveanje bruto domaega proizvoda turizma za 500 milijuna USD ne bi impliciralo zna ajnije poveanje troakova reprodukcije po sektorima, ato bi se vrlo pozitivno odrazilo na ukupna gospodarska kretanja. Ukupno poveanje reprodukcijskih troakova iznosilo bi 200 milijuna USD ili 1,7 %, dok bi najvee poveanje reprodukcijskih troakova zabilje~ili sektor transporta od 5,4 % i primarni sektor od 2,18 %. No, kako se jednad~ba 1.2 mo~e rijeaiti po X, dobija se nova jednad~ba X = ( I  A)-1 (Y-U) Koeficijenti u matrici (I-A)-1 1,401404940,1715636360,0649429020,13414110,0782929080,0915299810,0863546220,370315521,4776123430,2353759680,2667551320,4082280190,4489178020,3976359210,1157326580,1993549091,0984587990,1387574940,1303029160,231457420,28455257500010000,0295706670,0376298170,0303819280,0794009781,0856655130,0615272860,067987790,0558362780,0739436840,048098680,0698247110,0776080071,2071603990,2257361110,0540416830,0904827690,0774004210,1226063990,1243295030,2171128031,491319876 omoguavaju uspostavljanje izravne veze izmeu obujma i strukture finalne potroanje (korigirane za uvoz) i obujma i strukture domae proizvodnje, koja je potrebita da bi se zadovoljile potrebe kako finalne, tako i reprodukcijske potroanje, koja je potrebita za odreeni obujam i strukturu domae proizvodnje. Sukladno tome, ako se poe od pretpostavke da e se finalna potroanja u narednom petogodianjem planskom razdoblju za turisti kim proizvodima poveavati za 10, 15, 20, 25, 30 % u odnosu na baznu godinu, a uz nepromijenjeni uvoz tada bi bruto domai proizvod po gospodarskim sektorima iznosio kako slijedi (cf. tablicu 5), Tablica 5  Meuovisnost BDP i poveanja finalne potroanje Gospodarski sektori10 %15 %20 %25 %30 %Primarni3075,4383084,1583092,8773101,5963110,315Sekundarni6634,6786652,0176669,3566686,6956704,035Trgovina3318,0383327,0583336,0773345,0963354,115Turizam11301195126013251390Transport1510,3221515,4831520,6441525,8051530,966Kvartarni2204,0772208,6162213,1542217,6932222,232Kvintarni4115,9394123,9084131,8784139,8474147,816Svega:21988,49222106,2422223,98622341,73222459,479 Nadalje, bitno je imati na umu da se poveanje finalne potroanje turisti kih proizvoda od 15 - 20% mo~e o ekivati ve ove turisti ke sezone u Republici Hrvatskoj, ato e se odraziti pozitivno na gospodarska kretanja u svim sektorima narodnoga gospodarstva te rezultirati poveenjem bruto domaega proizvoda za viae od 2 %. No, kako je bitno da poveanje finalne potroanje turisti kih proizvoda bude praeno ne samo poveanjem bruto domaega proizvoda pojedinih gospodarskih sektora, ve i pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom narodnoga gospodarstva, odnosno ato veim neizravnim izvozom domaih proizvoda preko turizma, u narednim razmatranjima sagledat e se pretpostavka smanjenja uvoza u narednom primjerice petogodianjem planskom razdoblju za potrebe primjerice primarnog sektora za 25 % i sekundarnog sektora za 20 %, uz istodobno poveanje finalne potroanje u sektoru turizma za 10%, tada bi poveanje domae proizvodnje po sektorima i ukupno izgledalo na slijedei na in (cf. tablicu 6) Tablica 6  Meuodnos poboljaanja vanjskotrgovinske bilance i kretanja BDP po gospodarskim sektorima SektoriPoveanje BDP (bez poveanja potra~nje za turisti kim proizvodima)Poveanje BDP (uklju ivai poveanje potra~nje za turisti kim proizvodima)Primarni3531,2033548,642Sekundarni8259,5848294,262Trgovina3537,4883555,526Turizam10001130Transport1546,4231556,745Kvartarni2285,7532294,831Kvintarni4208,1034224,042( BDP: 24368,55424604,05 Ako se poe od pretpostavke razli itoga poveanja ukupne finalne potroanje od 10, 20, 30 i 40% uz nepromijenjeni uvoz tada bi se kretanje bruto domaega proizvoda po gospodarskim sektorima te ukupnog bruto domaega proizvoda odvijalo na sljedei na in (cf. tablicu 7). Tablica 7  Meuovisnost kretanja vrijednosti bruto domaega proizvoda narodnog gospodarstva, turizma, transporta i poveanja finalne potroanje (u mil. USD) Gosp. sekt.Poveanje potroanje za 10%BDPPoveanje potroanje za 20%BDPPoveanje potroanje za 30%BDPPoveanje potroanje za 40%BDPPrimarni2512,43590,7092740,84123,4192969,24656,1283197,65188,838Sekundarni8696,68161,3829487,29722,76410277,811284,1511068,412845,53Trgovina1952,53826,2921304352,582307,54878,8724855405,16Turizam14301130156012601690139018201520Transport1703,91747,2631858,81994,5262013,72241,7892168,62489,053Kvartarni1448,72517,1581580,42839,3161712,13161,4741843,83483,631Kvintarni3037,14673,1623313,25246,3243589,35819,4863865,46392,648Svega20781,225645,9622670,429538,9324559,633431,8926448,837324,86 ini se sasma primjernim tendencije prikazane u tablici , s naglaskom na joa veu tercijarizaciju hrvatskog narodnog gospodarstva, odnosno vei udio transporta i turizma u bruto domaem proizvodu o ekivati ve u 2010. godini. Temeljem podataka iz tablice 7 vidljivo je da su vrijednosti bruto domae proizvodnje narodnoga gospodarstva te turizma i transporta izravno ovisne o kretanjima finalne potroanje. Temeljem istih podataka mo~e se pratiti meuovisnost kretanja vrijednosti bruto domaega proizvoda narodnoga gospodarstva te turizma i transporta, ovisno o finalnoj potroanji, ali u uo iti zakonitosti koje vladaju izmeu kretanja vrijednosti bruto domaega proizvoda narodnoga gospdarstva te turizma i transporta (cf. tablicu 8). Tablica 8  Meuodnos vrijednosti bruto domaega proizvoda narodnog gospodarstva, te turizma, transporta i poveanja finalne potroanje (u mil. USD) Poveanje potroanjeBDP turizmaBDP transportaBDP narodnog gospodar.Poveanje BDP turzima %Poveanje BDP transporta %Poveanje BDP n. g. %"01000150021753000"+10%11301747,26325645,961316,4817,89"+20%12601994,529538,9311,514,115,17"+30%13902241,833431,8910,3112,3913,17"+40%1520248937324,869,3511,0211,6 Temeljem podataka iz tablica 8 proizilazi da je poveanje vrijednosti bruto domaeg proizvoda transporta i turizma sporije od poveanja bruto vrijednosti domaega proizvoda narodnog gospodarstva, ali i da pri veim stopama poveanja finalne potroanje, poveanja vrijednosti bruto domaega proizvoda transporta i turizma pokazuju sporiju tendenciju smanjivanja rasta, nego vrijednost bruto domaega proizvoda narodnog gospodarstva. Budui da je potra~nja za transportnim uslugama izvedena potra~nja, gospodarski rast, odnosno rast turizma inducira veu potra~nju za prijevozom. Pri tome se treba imati na umu da su razli ite determinante promjene potra~nje za putni kim u odnosu na teretni prijevoz te da sukladno tome, treba i prilagoditi odreena makro, ali prije svega mikro istra~ivanja transportnoga tr~iata. Sukladno tome, planiranje obujma potra~nje za prijevoznim uslugama treba proizilaziti iz moguih projekcija po~eljnog rasta bruto domaega proizvoda u cjelini, ali i po gospodarskim djelatnostima kako bi se iznaali efikasni odgovori na pitanje kojom brzinom treba graditi prometnu infrastrukturu, odnosno modernizirati transportnu suprastrukturu. Rjeaenja se mogu potra~iti u meusektorskoj analizi, ato bi takoer, bilo od pomoi pri terminiranju investiranja u transportnu infrastrukturu i suprastrukturu te izra unu oportunitetnih troakova doneaenih odluka. Analiza meuovisnosti gospodarskih sektora i transporta pokazuje njihovu veliku meuovisnost, ali i potrebu izrade suvremenih input-output modela poradi sve u estalijih, i sve prisutnijih promjena u narodnom gospodarstvu Hrvatske, posebice nakon izdvajanja iz bivae SFRJ, te i ubudue sve vee tercijarizacije narodnoga gospodarstva Hrvatske. Takav gospodarski razvoj imae za posljedicu da se na sve vei broj jedinica bruto domaega proizvoda prevozi sve manje jedinica tereta (manja elasti nost teretnog transporta s obzirom na BDP), ali i da se na sve vei broj jedinica bruto domaeg proizvoda prevozi sve viae putnika (vea elasti nost putni kog transporta). Sukladno tome, istra~ivanje potra~nje, u metodoloakom pogledu, razlikuje se u ovisnosti o tome radi li se o transportnim uslugama teretnog ili putni kog prijevoza. Tako e primjerica potra~nja za teretnim transportom biti poja ana u vrijeme zna ajnijih investicija u gospodarstvo, ato e nu~no implicirati poveani broj zahtijeva za prijevozom investicijske opreme. Jednako tako e se takvi zahtjevi odraziti na poveano koriatenje inputa narodnoga gospodarstva i poveanje njegovog outputa ato e se takoer odraziti povoljno na potra~nju za transportnim uslugama. Glede potra~nje za transportnim uslugama u putni kom transportu bitno je naglasiti injenicu da se funkcija potroanje ne poveava u istoj mjeri s poveanjem prihoda, ali i da pored navedenih razloga i ne opada u istoj mjeri. Nadalje, gospodarske oscilacije te prema tome i oscilacije na turisti kom i transportnom tr~iatu ne mogu se izra~avati samo jednim imbenikom, nego su rezultat kompleksong djelovanja brojnih imbenika i njihovog pojedina nog i naizmjeni nog u inka. Perspektive razvoja transporta i turizma u tranzicijskim zemljama Prelaskom na slobodno tr~iano gospodarsvo te ~eljom da se im br~e i ato u inkovitije uklju e u europske integracije, tranzicijske zemlje mijenjaju do nedavno vladajua mialjenja o transportu i turizmu. Naime, transport i turizam svi viae se promatraju kao imbenici proboja za aranoga kruga razvoja u kojemu su se naale pojedine tranzicijske zemlje (posebice zemlje jugoisto ne europe). Prema podatcima Svjetske turisti ke organizacije (WTO) meunarodna turisti ka putovanja dostie brojku od 700 milijuna 2000. godine, milijaradu 2010. godine i 1,6 milijardi 2020. godine. Zarade od turizma poveat e se s 621 milijarde dolara u 2000. godini na 1 550 milijardi dolara 2010. godine, odnosno 2 000 milijardi dolara u 2020. godini. Takvo poveanje turisti kih putovanja i zarade od turizma rezultirat e poveanjem zaposlenosti u turisti koj djelatnosti te poveanjem konkurenosti na turisti kom tr~iatu i zaoatravanjem konkurentske borbe izmeu postojeih, ali i pojave novih turisti kih destinacija. Tako se primjerice meu prvih deset zemalja u svijetu po turisti koj posjeenosti pojavila i Kina i to odmah iza Francuske, SAD, `panjolske, Italije i Velike Britanije. Meu prvih deset najposjeenijih zemalja nalaze se joa Poljska, Mexico, Kanada i eaka Republika, sublimirajui 52% svjetskih turisti kih putovanja. Zanimljiv je takoer i podatak da se Maarska, kao jedna od uspjeanijih tranzicijskih zemalja nalazi na 12 mjestu po posjeenosti stranih turista. Nadalje, po podatcima svjetske turisti ke organizacije prvih deset zemalja po ostvarenim prihodima od turizma sublimiraju 54% turisti kih prihoda, a Kina u tom poretku zauzima osmo mjesto iza SAD, Italije, Francuske, `panjolske, Velike Britanije, Njema ke i Austrije. Premda europske zemlje ostvaruju glavninu ukupnih svjetskih turisti kih prihoda zanimljiv je podatak da se tranzicijske zemlje poput eake, Poljske (i Maarske) premda se nalaze meu deset najposjeenijih zemalja u svijetu ne nalaze niti meu prvih dvadeset i pet po ostvarenim prihodima od turizma. Takav podatak ne za uuuje posebice ako se ima na umu da glavnina turista dolazi preko agencijskih i turoperatorskih aran~amana te da u tranzicijskim zemljama nije postojala odgovarajua proizvodnja roba namijenjena turisti koj potroanji. Ako se ovome pridoda neadekvatna tr~iana, prometna, turisti ka i gospodarska infrastruktura slika postaje cjelovitija. Sukladno tome, proizilazi da tranzicijske zemlje trebaju poja ati svoju konkurentnost na najva~nijim europskim emitivnim tr~iatima s posebnim naglaskom na podizanje razine transportnih i turisti kih usluga, putem udovoljavanja posebnim zahtjevima potencijalnih korisnika, ali i putem udovoljavanja propisanim normama (potkrepljenih ISO certifikatom) te razvijanjem partnerskih odnosa s vodeim turoperatorima. Takvi se partnerski odnosi trebaju temeljiti na relacijskom marketingu jer velike agencije  organizatori putovanja, predstavljaju neovisne subjekte na turisti kom tr~iatu i poradi svoje moi same odabiru partnere meu nositeljima turisti ke ponude. Posredstvom relacijskog marketinga nositelji ponude u mogunosti su u inkovito odgovoriti na tendencije pomjeranja tr~iane potra~nje s transakcije na odnose inei tako temeljne pretpostavke za odr~avanje tih odnosa pomou kvalitetne ponude. Izgradnja relacijskog marketinga za nositelje turisti ke ponude s turisti kim agencijama i turoperatorima posebice je bitna iz razloga ato se oni ne javljaju uvijek samo u posredni koj funkciji, ve prodaju i vlastiti program usluga, kao ato su primjerice programi kru~nih putovanja i izleti vlastitim transportnim sredstvima. Sukladno tome, transportna i turisti ka industrija tranzicijskih zemalja iziskuje velika ulaganja, koja tranzicijske zemlje ne mogu osigurati same, ato podrazumijeva liberalizaciju ulaganja inozemnih glavni ara, odnosno dozvolu inozemnim glavni arima i pojedincima da mogu posjedovati vlastite transportne i apediterske tvrtke, udjele u vlasniatvu luka, robno-transportnih centara, infrastrukturnih sadr~aja, kue, hotele, pansione, ali i zemljiata poradi turisti ke djelatnosti. Tako je primjerice, prodaja stotina tisua stanova `panjolskoj dovela milijune novih turista, koji su na taj na in postali vezani za danu turisti ku destinaciju te se s njima uspostavlja posebna vrsta partnerskog odnosa. Ciljevi i tempo razvoja transporta i turizma u tranzicijskim zemljama trebaju biti u cjelini kompatibilni s politikom odr~ivoga razvoja. Naime, kako Europska konferencija ministara transporta (ECMT) predvia da e u narednom periodu u tranzicijskim zemljama doi do veega porasta cestovnoga prijevoza na koji otpada oko 92 % negativnih efekata transporta u zapadnoeropskim zemljama, problematika odr~ivoga transporta za tranzicijske zemlje, a glede unapreenja njihove turisti ke ponude dobija dodatno na zna enju Sukladno tome, tranzicijske zemlje politiku odr~ivog razvoja i odr~ivog razvoja transporta trebaju promotriti u kaleidoskopu razvoja vlastite turisti ke ponude, a to podrazumijeva donoaenje adekvatnih strategija razvoja transporta i turzma na nacionalnom planu, ali i rad na dijalogu i partnerstvu izmeu samih tranzicijskih zemalja, sukladno ve osmialjenim i postavljenim ekoloakim standardima i tehnoloakim postupcima od strane Europske unije. Zaklju ak Meuodnos gospodarstva te transporta i turizma koji su po evai od XIX. stoljea zna ajno podsticali i opredjeljivali gospodarski rast, isti e temeljne zna ajke transporta i turizma glede ato uravnote~enijega rasta i gospodarske ekspanzije tranzicijskih zemalja. Razvoj i rast transporta i turizma poradi toga ato u novije vrijeme ubla~avaju recesije i podsti u svaki gospodarski oporavak mogu biti presudnim imbenikom razvoja brojnih djelatnosti iz svih gospodarskih sektora, i to poglavito u gospodarskom razvoju i restrukturianju gospodarstava tranzicijskih zemalja. Transport i turizam sinergijski se razvijajui stvarali su temeljne pretpostavke za samopodr~avajui rast i razvoj pridonosei airenju inter i intra gospodarskih veza i odnosa, stvarajui tako i danas za tranzicijske zemlje temeljne pretpostavke glede njihovog efikasnog uklju ivanja u sve prisutne procese globalizacije temeljem vlastitih konkurentskih prednosti. Da bi transportno-turisti ki sustav bio u funkciji oplemenjivanja ponude jedne turisti ke destinacije potrebito je temeljem istra~ivanja tr~iata istra~iti i izgraditi imbenike  marketing atraktivnost odreene turisti ke destinacije. Istra~ivanja u funkciji poveavanja efikasnosti i efektivnosti transportno-turisti kog sustava trebaju obuhvatiti istra~ivanja konjunkture u makro okru~enju, istra~ivanja konkurencije i istra~ivanja vlastitih resursa. Naime, nepravodobno reagiranje regionalnih prometnih menad~era i menad~era turisti ke destinacije u svakoj fazi transportno-turisti ke ponude mogu utjecati na smanjivanje o ekivanog probitka korisnika transportnih i turisti kih usluga, derogirajui imid~ turisti ke destinacije te se mo~e dogoditi da se u buduim preferencijama konkretna destinacija bude viena kao nepo~eljna. Kako neravnote~e (naizmjeni ne faze ekspanzije i recesije) predstavljaju zakonomjernost gospodarskih aktivnosti sasma je opravdano sve vee zanimanje za uporabu ekonometrijskih modela te meusektorske analize, kako bi se shvatili slo~eni meuodnosi imbenika koji utje u na ukupna gospodarska kretanja ili na kretanja u jednom gospodarskom sektoru, doti no jednoj industriji. Nadalje, mogue je razvijati i posebne tehnike za menad~ment turisti ke destinacije, kada se doprinos svih sudionika u razvoju turisti ke ponude vrednuje u analizi pomou razli itih znanstvenih metoda (TAG  Tourism Activity Game ili NGT  Nominal Group Technique). Input-output model, kao jedna vrsta rendgenskog snimka gospodarstva, zorno prikazuje strukturalne meuovisnosti unutar narodnoga gospodarstva. Hipoteti ki primjer input-output modela sa injen temeljem statisti kih podataka, vlastitih prora una i procjena, pokazuje uzro no posljedi nu vezu izmeu kretanja bruto domaega proizvoda turizma i troakova reprodukcije po sektorima. Temeljem projekcija vidljivo je da poveanje bruto domaega proizvoda turizma ne bi impliciralo zna ajnije poveanje troakova reprodukcije te da bi najvee poveanje reprodukcijskih troakova u relativnim pokazateljima zabilje~ili transport i primarni sektor, ato bi se vrlo pozitivno odrazilo na gospodarska kretanja unutar narodnoga gospodarstva. Nadalje, temeljem projekcija je vidljivo da se poveanje finalne potroanje turisti kih proizvoda od 15 do 20% mo~e o ekivati ve ove turisti ke sezone u Republici Hrvatskoj, ato e se odraziti pozitivno na gospodarska kretanja u svim gospodarskim sektorima te rezultirati poveenjem bruto domaega proizvoda narodnoga gospodarstva za viae od 2 %. No, kako je bitno da poveanje finalne potroanje turisti kih proizvoda bude praeno ato veim neizravnim izvozom domaih proizvoda preko turizma, temeljem projekcija je vidljivo da bi oplemenjivanje turisti ke ponude domaim proizvodima (smanjem uvoza za potrebe turizma od 20%), te poveanje potroanje turisti kih proizvoda za 10 %, uz nepromijenjene ostale uvjete dovelo do poveanja bruto domaega proizvoda transporta za 1%, a narodnog gospodarstva za oko 1,6%, ato je samo joa jedan od dokaza u prilog izravnog utjecaja turizma na djelatnosti iz drugih gospodarskih sektora. Temeljem projekcija takoer je vidljivo da pri veim stopama poveanja finalne potroanje, poveanja vrijednosti bruto domaega proizvoda transporta i turizma pokazuju sporiju tendenciju smanjivanja rasta, odnosno gotovo ujedana avanja u odnosu na vrijednost bruto domaega proizvoda narodnoga gospodarstva. Upravljati transportom i turizmom na razini mjesta, regije ili aire zemljopisne cjeline podrazumijeva fokus na vei broj imbenika, odreenu sustavnost u redoslijedu aktivnosti, a sve s ciljem utvrivanja konzistentne i sinkronizarane strategije razvoja, kako bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva svake od tranzicijskih zemalja ponaosob. Sukladno tome tranzicijske zemlje trebaju u initi zna ajne napore glede razvijanja odgovarajue proizvodnje roba namijenjenih turisti koj potroanji, izgradnji odgovarajue tr~iane, prometne, turisti ke i gospodarske infrastrukture, kako bi u im veoj mjeri oja ale svoju konkurentnost na najva~nijim europskim emitivnim tr~iatima s posebnim naglaskom na podizanje razine transportnih i turisti kih usluga te izgradnju partnerskih odnosa s vodeim turisti kim agencijama i turoperatorima. Literatura: [1] Ban, I.: Prema odr~ivom prometu u slu~bi turizma, Suvremeni promet, Vol. 20, br. 1-2, Zagreb, 2000. [2] Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija,  Mate d.d., Zagreb, 1992. [3] Zelenika, R.i Pupovac, D.: Transport  imbenik proboja za aranog kruga razvitka tranzicijskih zemalja, Ekonomski pregled, Hrvatsko druatvo ekonomista, Zagreb, 51, 2000., 9  10, (str. 970  986). [4] Zelenika, R. i Pupovac, D.: Od protekcionizma do liberalizacije transporta, 2nd Congress Transport  Traffic - Logistics, Portoro~, listopad, 2000., str. 221  231. ** Statisti ki ljetopis Hrvatske 1999., Dr~avni zavod za statistiku Hrvatske, Zagreb. **  HYPERLINK http://www.wttc.org./wtm2000 http://www.wttc.org./wtm2000, 22.12. 2000. Sa~etak Pojava i razvoj transporta i turizma koincidiraju s gospodarskim razvitkom te poveanjem kvalitete ~ivljenja, javljajui se ne samo kao posljedica, ve i kao aktivan promotor daljnjega gospodarskog razvoja i poveanja kvalitete ~ivljenja in continuo, in comune bonum. Transport i turizam predstavljaju temeljne djelatnosti tercijarnoga sektora koje svojim zna enjem prevazilaze okvire pripradajueg im sektora te se njihovo zna enje potvruje kako u potrebi vee tercijarizacije suvremenih gospodarstava, posebice tranzicijskih zemalja, tako i u brojnim izravnim i neizravnim multiplikativnim u incima koji odreuju gospodarska kretanja u drugim gospodarskim sektorima. Ta se tvrdnja dokazuje u elaboriranju meuodnosa transporta i turizma putem meusektorske analize temeljem projekcija razvoja transporta i turizma, doti no poveanja potra~nje za klasi nim uslugama tercijarnoga sektora, kako bi se u im veoj mjeri osigurala strukturalna usklaenost ponude i potra~nje za transportnim i turisti kim uslugama, tako da ove dvije djelatnosti ispune svoje temeljne funkcije, omoguujui prepoznavanje i iskoriatavanje postojeih resursa i ljudskih potencijala uz punu mobilnost promicala proizvodnje i njihovo djelotvorno koriatenje, pomi ui istodobno granice proizvodnih mogunosti i blagostanje pojedinaca. U nastavku su elaborirane perspektive razvoja transporta i turizma u tranzicijskim zemljama od kojih se pojedine javljaju meu prvih deset po posjeenosti stranih turista, ali niti meu prvih dvadeset i pet po ostvarenim prihodima od turizma. Klju ne rije i: transport, turizam, gospodarski razvoj, ponuda i potra~nja, transportne i turisti ke usluge, istra~ivanje tr~iata, meusektorska analiza, tercijarni sektor, gospodarski sektori, narodno gospodarstvo. Prof. dr. sc. Ratko Zelenika Ekonomski fakultet Rijeka Vukovarska 58 51 000 Rijeka Tel. 51 35 37 37, 35 37 77 c Rijeka, 4. sije nja 2000. Gospodin prof. dr. sc. Franko Rotim Hrvatsko znanstveno druatvo za promet Siget 18c 10020 Zagreb Vrlo poatovani kolega Rotim, Dostavljam Ti lanak pod s naslovom MODEL MEUSEKTORSKE ANALIZE  IMBENIK STRUKTURALNOG USKLAIVANJA TRANSPORTNIH I TURISTI KIH USLUGA, kojega je autor, prof. dr.sc. Ratko Zelenika, a koautori mr.sc. Drago Pupovac i prof. dr. sc. Anton Ogorelc. lanak je pripremljen za meunarodno znanstvenostru no savjetovanje (SPIH 2001.), koje se ve tradicionalno odr~ava u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog znanstvenog druatva za promet, iji si viaegodianji predsjednik. Tema referata je prihvaena od strane povjerenstva Provedbenog odbora Meunarodnog savjetovanja prometnih in~enjera Hrvatske (SPIH 2001.) o emu smo izvjeateni 13. studenog 2000. godine. Sukladno tome, dostavljam Ti cjelovit tekst naaega lanka u kojemu se obrauje problematika transporta i turizma, kao temeljnih djelatnosti tercijarnoga sektora, koje svojim zna enjem prevazilaze okvire pripradajueg im sektora te se njihovo zna enje potvruje kako u potrebi vee tercijarizacije suvremenih gospodarstava, posebice tranzicijskih zemalja, tako i u brojnim izravnim i neizravnim multiplikativnim u incima koji odreuju gospodarska kretanja u drugim gospodarskim sektorima. Budui su rezultati istra~ivanja znanstveno utemeljeno kvantificirani rad smo ocijenili izvrsnim i originalnim pa predla~emo kategorizaciju izvornoga znanstvenog rada uz napomenu da postoji mogunost da ga dostavimo i na engleskom jeziku kako bi ga mogao tiskati u godianjem broju referentnoga asopisa  Modern Traffic . Istodobno Tebi osobno, kao i svim lanovima HZDP-a, ~elim puno sree i uspjeha u novom stoljeu i tisuljeu u svoje ime, ali i u ime koatura lanka. Uz izraze osobitog poatovanja, Prof. dr. sc. Ratko Zelenika  Takva konstatacija podjedanko vrijedi za sve tranzicijske zemlje neovisno o stupnju gospodarskoga razvoja na kojemu se nalaze jer je njihova gospodarska struktura vrlo aarolika, kreui se, primjerice, od tipi no industrijski organiziranoga gospodarstva Poljske do prete~ito poljoprivrednog gospodarstva Bugarske.  Erwin Schrodinger iznio je joa 1944. godine da je matemati ki re eno negentropija jednaka entropiji, samo ato ima suprotni predznak.   Da nije iznimne pojedina ne raznovrsnosti medicina bi mogla biti znanost a ne umjetnost . Sir William Osler (1892.). Da je danas Sir William Osler ~iv vjerojatno bi preispitao svoje poimanje medicine.  Popularnost su toplicama, morskoj vodi i zraku airile i publikacije koje su objavljivali lije nici piaui o njihovom ljekovitom djelovanju. Oni su bili posebice zainteresirani za airenje znanja o toplicama i klimatskom lije enju jer su mnogi gradili vlastite sanatorije i lje iliata u koja su nastojali privui ato bolju klijentelu. Poradi toga, nije niti udo ato su nakon izlaska Za aranog brijega, uvenoga romana Tomasa Mana, vlasnici i lije nici sanatorija u Davosu bili skandalizirani. Zanimljiv je i podatak da je 1894. godine rije ki lije nik Karl Otto izdao na hrvatskoj jeziku prvi zajedni ki turisti ki vodi  za Hrvatsko primorje pod nazivom,  Fizioloako i terapeuti ko utjecanje morskog zraka na naa organizam s osobitim osvrtom na naae Primorje .  Rast konjunkture je mikrofenomen koji se airi u mikro sferi generalizirajui se. Pad konjunkture je makro fenomene koji se airi u mikro sferi konkretizirajui se. Najnovije razdoblje u razvoju metoda konjunkturnih istra~ivanja karakterizira se izmeu ostalog i primjenom meusektorske analize, odnosno primjene input-output matrica, emu e biti posveeno dostatno prostora u etvrtom dijelu rada.   Kada mo~ea mjeriti ono o emu govoria i to izraziti u brojkama, tada znadea neato o tome; ako to ne mo~ea mjeriti, ako to ne mo~ea izraziti u brojkama, tvoje je znanje slabo i nezadovoljavajue; to mo~e biti po etak znanja, no teako da si time, u svojim mislima, napredovao ka stadiju znanosti . Lord Kelvin Cf. [2, str. 416].   & itav se  model sastavlja i razvija kao sustav jednad~bi. Kod malih modela postoji desetak do dvadesetak jednad~bi. Danas, veliki sustavi prognoziraju izmeu nekoliko stotina do 10 000 varijabli . Cf. [2, str. 570].  Prete om ideje meusektorske analize smatra se fancuski ekonomist Fracois Quesnay s njegovim gospodarskim tablicama. No, tek 1941. godine W. Leontief oblikuje kompleksnu suvremenu meusektorsku ili input-output (I-O) analizu narodnoga gospodarstva. Matemati ko-statisti ka obrada konkretnih podataka, primjenom matemati kog oblika linearnog programiranja, omoguila je kompleksnu analizu gospodarske strukture i viaestruko projiciranje gospodarskoga razvoja. Na takav na in makrogospodarsko prognoziranje je ostvarilo velik napredak. Tablica meusektorskih odnosa za Hrvatsku izraene su za 1978., 1983., i 1987.  Trgovina obuhvaa djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo; transport obuhvaa djelatnosti prijevoza, skladiatenja i veza, a turizam hotele i restorane.  Tako su primjerice opadanje hrvatskog turizma, najviae iskoristile `panjolska, poglavito na tr~iatima Velike Britanije, Njema ke, Nizozemske, odnosno Italija na austrijskom tr~iatu. PAGE 1 PAGE 13 Korisnici transportnih usluga Turisti Prometna infrastruktura i suprastruktura Turisti ka infrastruktura Atraktivnost Dostupnost Tr~iana i gospodarska infrastruktura B r o j n e t r a n s p o r t n e i t u r i s t i  k e u s l u g e Ekonometrijski model predvianja godianje prodaje turisti kih usluga Ekonometrijski model predvianja potrebitih transportnih usluga u funkciji zadovoljenja turisti ke potra~nje Trend udjela svake turisti ke destinacije, odnosno va~nosti pojedinih vrsta transporta regionalnih transportnih sustava, glede zadovoljenja potra~nje za turisti kim uslugama Model usklaivanja obujma ponude i potra~nje transportnih i turisti kih usluga Kombinirano predvianje godianjih transportnih i turisti kih usluga Predvianje godianje prodaje po turisti kim destinacijama Trend udjela pojedinih turisti kih odnosno transportnih usluga Predvianje godianje prodaje pojedinih aktivnih sudionika transportno-turisti kog sustava Postotak od ukupnog broja transportnih i turisti kih usluga u sezoni Postotak od ukupnog broja transportnih i turisti kih usluga u izvansezonskom razdoblju Predvianje prodaje transportnih i turisti kih usluga u sezoni Predvianje prodaje transportnih i turisti kih usluga izvan sezone Kombinirano predvianje transportnih i turisti kih usluga po mjesecima Postotak mjese nih transportnih i turisti kih usluga mjesecima Predvianje mjese ne prodaje transportnih i turisti kih usluga Mjese ni trend udjela svake transportnih i turisti kih usluga Predvianje prodaje u sezoni Predvianje prodaje u izvansezonskom razdoblju Predvianje prodaje po mjesecima Analiza prodaje transportnih i turisti kih usluga u proteklim razdobljima Prognoza prodaje turisti ke destinacije Prognoza prodaje pojedinih turisti kih usluga ~D!!!(%%%*++ ,,,,--^.d.|.~.//00z1|111H3J333Z5p5 6K6l<n<"A$A:IRRRSSSSnTX$Z_xabbbbe,fg:j@jxp0qwwww.x6x8x:xnpįޯ048:<>HLNTj0JCJUmH 6CJmHj0JCJU5CJCJj0J5CJUmH 5CJmHCJmHjCJUmHJTx\x^x`xbxfxhxlxrxxx|x~xxxxxxy y(Λl*068<HN~}zwt¥ť˥ͥΥѥ mnԧk_   )U"$%'(*+-035689:;?,bxfxhxlxrxxx|x~xxxxxxy y(Λl*$hd $ & F8 h8$068<HN~ҹ @FHV^dj$dh$dh$ҹ @FHV^djnv|&(*,L,PRTh}xtoj      ӟ                #âӤԤդ֤!"%&+.247:>EFIc(ҹڹ @DHTV\^bdhjlntvz|"$L .2x|(,.026:<@BFHLNVX\^bdhj jCJmH CJH*mH 5CJmHCJj0JCJUmHCJmHjCJUmHCJmHPjnv|&(*,L$$$$d$h$edh$hdh$dh,PRTh~ *,.$$$$($$4#`$$h~ *,.2@H\ftvx||wpkf_ZV        +  -  .  /  6  ;  E  I  P  R  S  T  a  c  d  e  p  r  s                   .2@H\ftvx|Ì$4$$46 c D?vR!# $$$  $&.>DJPRTZ`lnþ~ytoje`\W              Ğ  Ǟ  ʞ  Ҟ  ֞  מ  ٞ  ݞ                                    "  $&.>DJPRTZ`4$$46 c D?vR!# $$`ln2$$4$ c D?vR!#  $$ "$&*.24Jþ~ytoje`\W  OP  R  T  V  W  X  Z  \  ^  `  b  d  f  h  j  l  xy                              "  "&(*68:>DFHJPRTV\^`blnprxz|~ jSCJmH jCJmH CJH*mHCJmHZ "$&*.24JNPRΤp$$$$1$$$ c D?vR!#  JNPRTVXZ\^`bdfhjlþ~ytoje`\W                            #  '  )  34  5  6  7  8  9  :  ;  <  =  >  ?  @  A  B  D"RTVXZ\^`bdfhjl1$$$ c D?vR!#  $$$$.\)))$$$$d c D?vR!#  (4@LXdfhtþzupkfa\W  n  q  r  t  w  z  |                                Ý  ɝ  ϝ  ՝  ݝ  ޝ        "(4@LXdfht9$$$ c D?vR!# $$,.24>@BDFHnptv46:<FHBD^btx8<"$PRr CJH*mHCJmH jCJmH^&*06:<BNPhlrxlјф)$$ c D  $$&*06:<BNPhlrx|~{wrmhc^Y                             !  '  *  +  -  0  3  5  AB  H  K  L  N  Q  T  V  gh"x|~|y$$ִ c D  $$ .28>BDJ^`h)$$ c D  $$)$$ c D  .28>BDJ^`b@Br`FdvP (h<\^¿~{xurol5[~Uv.Ƈ0ȖI  Ĝ  ǜ  Ȝ  ʜ  ͜  М  Ҝ      )`b@Br`FdvP (h<\$d$hrt  "npBr6:pr !"$stxy24`b,.\xz 5CJmH jSCJmHCJCJmH CJH*mHZXZbdlnvP H(njl0R\d ~     4  \ ^ ` t v x |             CJmH 5CJH*mH5CJCJjCJUmH5CJH*mH 5CJmHCJmH CJH*mHO\^0^d   \   Z "    D!!$$$$ddd$$h^0^d   \   Z "    D!!!!!!!!!!!!!" """"|wrmhc^                                     RX ~ "$  FHBD "$8:<>BFHNXZ"  !9";"_"`"""##N#O##### $!$o$p$$$$$!%"%I%J%w%&==?*@@FCVCXCZCK4PQQ5CJB*CJhmH nH j0JCJUCJ5CJH*mH5CJH*mH CJH*mHCJmH 5CJmHI!!!!!!!!!!!!" """""""""" "$"$$$$$$$l &""""""" "$"%"*"+"-"."3"4"9":";"<"=">"E"F"M"N"T"U"V"W"X"Y"Z"["þ~ytoje`[  >  ?  @  A  B  C  D  J  K  R  S  Z  [  \  ]  ^_  d  e  j  k  m  n  s  t  x  y  {  |  ~      !$"%"*"+"-"."3"4"9"$$9":";"<"+&!$$$$$$4zO fF}"Y U"$&``````````````<"=">"E"F"M"N"T"U"V"W"X"Y"Z"["\"]"^"_"$$["\"]"^"_"`"i"m"q"t"w"z"}"""""""""""""""""""""""Ŀzupkfa\W                                              !  $  '  +  /  89  :  ;  <  ="_"`"i"m"+,(#$$$$$Y4zO fF}"Y U"$&   m"q"t"w"z"}""""""""""""""""""\$2$$4&O fF}"Y U"$&  $$"""""""""""## ######!#%#*#.#2#4$1$$&O fF}"Y U"$&  $$""""""## ######!#%#*#.#2#6#;#@#D#I#N#O#W#Y#[#]#_#a#c#e#g#Ŀzupkfa\W  3  5  7  9  ;  =  ?  A  IJ  O  T  X  ]  b  f  j  n  s  w  {  ~                      "2#6#;#@#D#I#N#O#W#Y#[#]#_#a#c#e#g#k#o#r#w#|###$1$$&O fF}"Y U"$&  $$g#k#o#r#w#|##############################Ŀ~zupkfa\W                                                         !  &  )  -  1"########################(0$1$$&O fF}"Y U"$&  $$#######$$$ $$$$ $!$+$.$2$6$9$<$@$E$<$1$$&O fF}"Y U"$&  $$###$$$ $$$$ $!$+$.$2$6$9$<$@$E$J$O$S$W$\$a$e$j$o$p$w$|$$$$Ŀ~ytpkfa\W        !  ()  .  3  7  <  A  E  I  N  S  X  \  _  b  f  j  m  wx  }                  "E$J$O$S$W$\$a$e$j$o$$$ o$p$w$|$$h!$$$$$zO fF}"Y U"$&  |$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$9$$&O fF}"Y U"$& " $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% %%%%!%"%'%ÿzupkfa]X  vw  }                                                          "$$$$$$$%% %%%%!%~$y$$ֶ O fF}  $$ !%"%'%+%0%4%8%<%@%D%I%J%M%R%X%]%b%g%l%q%֠)$$ O fF}  $$$)$$ O fF}  '%+%0%4%8%<%@%D%I%J%M%R%X%]%b%g%l%q%w%x%9X:Z:::::::;;;Ŀ~wsle^W                8 !  '  ,  1  6  ;  @  F  K  NO  T  X  \  `  d  h  m  qq%w%x%9X:Z:::::::;;;(;h($$l4Y` $d$d$d)$$ O fF}  $$;(;*;>;J;X;`;h;j;v;;;;;;;;;;;;;;< <<<<FCyrkd]YTO      $  *  23  7  ;  A  G  PQ  U  Y  _  e  kl  p  t  {      (;*;>;J;X;`;h;j;v;;;;;;;;;;;;Հlxt$$l ]Y $d$d$*$$l4" ]Y ;;;< <<<<FCpJK4PQ(Q2QJQbQzQQQ$$$hd$d$$l ]Y $d$d$FCpJK4PQ(Q2QJQbQzQQQQQQQQQRRRRR$R0R;R@RERFRHRJRLRNRPRUR½}ytoje`[                              $  /  ;  G  L  XY  ^  c  o  {      *}"QQRR@RERURWRRRRR SSSSSWWWXX X"XPZ`>`?`w`x`````a a@aAaxayaaaj\m^mmprss]ss|t~tx{.~~< H̖$&:CJmH j0JCJU5CJCJ jSB*CJhmH nH  CJH*mH5CJH*mH 5CJmHCJmHB*CJhmH nH 5B*CJhmH nH EQQQQQQQRRRRR$R0R;R@RERFRHRJRLRNRPRURWRH$$)$$} O#  URWRXRdRiRoR{RRRRRRRRRRRRRRRRRS SSSSSSSSSSS|wrmhc^Z                    &  2  >  C  OP  U  Z  f  r  ~                    "WRXRdRiRoR{RRRRRRRRRRRRRRRRRS SS$$)$$} O#  SSSSSSSSSSJWWX"X-X9XEXOX[XgXsX4$h$$$)$$} O#  SJWWX"X-X9XEXOX[XgXsXtXXXXXXXXXXXXXYYYYY Y"Y$Y&Y(Y*Y}xsnid_Z                              )  5  A  M  Y  e  pq  }            ?#sXtXXXXXXXXXXXXXYYYYY Y"Y$Y&Y(Y*Y+Y7YPP<P$$$$} O! '*Y+Y7YCYOY[YgYsY~YYYYYYYYYYYYYZZ6ZNZPZRZ\>______``}zupkfa\             E                  *  6  B  M  Y  ef  q  }          #7YCYOY[YgYsY~YYYYYYYYYYYYYZZ6ZNZPZRZ\>_PT$$h$$} O! '$$>______`````#`,`5`>`?`J`S`\`e`n`w`x```$$$$$lnH Db]$$$h````#`,`5`>`?`J`S`\`e`n`w`x````````````````````|wsnid_Z                #  (  -  56  ?  H  Q  Z  c  lm  v                      "``````````````````a aaa%a.a7a@a܈$$$lnH Db]$$`a aaa%a.a7a@aAaKaTa]afaoaxayaaaaaaaaadijj*kkkkkkkzuqlgb]  >  G  H  QR      L123  =  G  Q  Z  d  kl  u  ~                      #@aAaKaTa]afaoaxayaaaaaaaY$$lֈnH Db]$$$$$lnH Db]aaadijj*kkkkkkkkx$$l  $$$$h%$$lnH Db] kkkll&l(l:l  G  N  W  ^  g  n  w  ~                              "Ts]s^shsosxssssssss,$$  rbR#  $$ sssssssssss,}}}}}}}}}$$|$$  rbR# ssstt&t8tHtZtjt|t,}}}}}}}}}$$|$$  rbR# jt|t~ttDv@zFz{x{{{{{|4|j||||||||||||||} }}$}&}2}Ŀ{vqlgb^Y                                    /  F  U  ]  a  u  "|t~ttDv@zFz{x{{{{{xssssslgggg$$$$$$  rbR#  {|4|j||||||||||||||} }}$}&}2}<}J}hٴٰ$$ $$ r$$2}<}J}\}f}p}|}~}}}}}}}}}}}} ~~"~,~.~0~$RFH̖֙D Ŀ}zwtlifa\F˳   i    &  +  4  9  >  DE  K  Q  W  `  g  l  rs  y  ~        #J}\}f}p}|}~}}}}}}}}}}}} ~~"~,~.~0~ٸ٨$ $$ r$$$RFH̖֙D $&:fX@$$$ $ & F8 h8$h$&:fX@Ŀ|yvspmjgd      ,P  ђ)j  ':xDFHz   | XZ\hjfh6#8#%%v&x&z&&&&&&0JmH0J j0JUj0JCJUCJCJ56CJ 5CJmH0JCJjCJU jCJUCJH*5CJCJCJmHCJmH C$$,Hdfzr: f h   | Zhf4#6#%v&x&&&&&&&&&&&    j a Dh5,Hdfzr: f h  $dh$dh$dh$$  Zhf4#6#%v&x&&&&&&&&&&&&&h&`#$d$$$dh&&&&&&&&&&&&''^'`'''''''( ((B)****z+|+,--R...///0000,1011112.20222222J33$4&4t4x444CJmHCJmH0JmH0J j0JUA&&&&''''''^'`'''''''''''(( (((B)**z+|+,,,,----P.R...//0000,1.10111.2022222J3L333$4&4v4x44444jH&&''''''^'`'''''''''''(( (((B)**z+$$$z+|+,,,,----P.R...//0000,1.10111.20222$$$222J3L333$4&4v4x44444$dh$+0P. A!"#$n%DyK http://www.wttc.org./wtm2000yK :http://www.wttc.org./wtm2000 [$@$NormalmH 4@4 Heading 1$@&CJmH8@8 Heading 2 $@&5mH<@< Heading 3$$@ @&CJ<A@<Default Paragraph Font6B@6 Body Text$ 5CJmH:P@: Body Text 2$ 5CJmHDC@DBody Text Indent $CJmH.@". Footnote Text8&@18Footnote ReferenceH*NR@BNBody Text Indent 2$hdhCJmH, @R,Footer  9r &)@a& Page Number2Q@r2 Body Text 3CJmH(U@( Hyperlink>*B*NS@NBody Text Indent 3$hdhCJmH6s'/~/DTWx\؋ =eC K N "+Xsf6vq@Np123789=jm"+Xsf6vq@Np      Lxr Q:&4"'08?@C_K6bxj.`Rx`\!$"9"<"_"m""2###E$o$|$$!%q%(;;QWRSsX7Y>_`@aakll\mqrrTsss|t{J} &z+24!$%()+-.134579;<>ADFGHJKLNPQSTUWXZ\]`bceghjlmopqstvwyz{}~TxhJ^"[""g##$'%;FCURS*Y``k4mRr4sjt2}&4 #&*,/26:=BEIMORVY[^adfiknrux|`X !t!t8|@"j~8"( } B    T  C   B    T  C  B    T  C  B     HB   C D NB   S DNB  @ S D B    NB  S DH  #    H  # &  H  # /  H  # '  H  # .  H  # , H  # - NB  S D6 H  # = H  # H H  # : H  # F H  # P HB ! C Dd HB " C Dc HB # C D_ HB $ C De HB % C D[ HB & C DZHB ' C D^HB ( C Db HB ) C Da HB * C D` HB + C DY HB , C D] HB . C Dh HB / C Dg HB 0 C Df H 1 # 19 H 2 # 2E H 3 # 3R NB 4 S D2 NB 5 S D1NB 6 S D0H 7 # 7; H 8 # 8D H 9 # 9Q NB : S D4NB ; S D> NB < S DM H = # =W ZB > s *DUTB ? c $DVHB @ C D8NB A S D5NB B S D@ NB C S DL HB D C D7 NB E S DSHB F C DINB G S DTNB H S DJNB K S D+NB L S D*NB N S D!NB O@ S D"HB P C DHB Q C D HB R C DHB S C D HB T C DHB U C D HB V@ C DHB W C D TB Y c $DTB Z c $D HB [ C DHB \ C DNB ^ S D<NB _ S DGNB ` S DCNB a S DK NB c S DN NB d S DONB e S D3NB f S D?HB g C DBNB h S DANB i S D$Z j S j# TB k c $D%Z m S m) TB n c $D(HB o C DHB p C DHB q@ C DXHB s C DHB x C DHB z C D NB { S DHB | C D NB } S D HB ~ C D\B S  ?999::::::: :":#:&:':*:+:,:1:4:6:7:9:::<:?:B:E::IZJZKZLZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[ [![$[%[&['[([)[+[,[-[/[0[2[3[5[7[8[9[;[<[>[?[@[A[D[E[H[K[KLMNPtS!tQ!tW2tU2tZRtTtW 7t ggt grt 7gt|Ft}W tW }tW t't\Wiit[iWit Nt{`txg!gAt !tzr rt rgrt''tEtY'W'tViitR**tog7%tsgg,tp7%7%,t tN  `tO  tjW 7wtitkVt tW tnttmGd#tLGGtK_t(t#(tW It 9t6NNt5NNt4 W teG&Gft:' &' tAG&G|t$tD t@' t1wptw pt7I#t^ w t t;' ' OtfGGtBGGth' tgt` t8W#t2iytw iyt_ w t tFktHta ` `tCGGt<' .' ntc.ntd' tw t9W#at3tE w tGEEt> N t?7N7t=!"tqg7%t+*jt&*jt%g*gjt~*jt,*jt'*jt#w *w jt* * jt)*jt('*'jt"W*Wjt!7*7jt$  t0t/]t.77]t67q?@DEghg h gh!"*+./;<IJWZbcosyz  *+56=>HIJKRU]^efrs{|xDGPU^_ijklsuxyz{/2;?HIST`abcnovwyzMPTX^_efuv|}   +,6<BCNOYZ`abclmop|}~!"#$+.;<DGPQST_`hitu  68""""""""""""""""""""""""### ######*#+#-#?#H#I#J#K#P#Q#X#`#g#k#r#t#z#{#########################################$$ $$$$$$!$#$($)$/$1$4$6$9$:$<$=$C$D$I$J$Q$R$V$W$[$\$c$d$o$p${$|$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%%%&%'%0%1%3%4%6%7%=%>%H%I%J%K%W%X%_%`%j%k%s%u%|%}%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&&&#&$&&&'&-&.&:&;&B&C&M&N&V&W&c&o&p&q&x&y&}&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''''''''&'''.'0'='>'E'F'O'P'Q'R'Z'['i'j's'x'''''7(8(++++++r,s,//~//11r2s23 3r6s69999:G:::aCbCDDDDrGsGLLrLsLrMtM^N_NrRsRSSTTT T[U\UUUUUUUWWYYHZRZZZZZ[[ [L[p[r[[[x\z\f`i`t`w`````````aaaa:awzw{wwwwwyyyyyyPzSzUzXzZz\z||||}}~~~~kmpr %(68JSWXWX\]Âɂʂ΂ς"#%&,-./35;<=>GIQS_`abflrsxzƒ˃̃΃σԃՃ׃؃݃ރ(*24:@IJSTWX_`hirsuv}~„ńDŽʄ̄τՄ؄܄݄$&lnHK؋ڋmn͌ΌՌ׌ '(>?NOWX͍΍x{ÎĎَ  "48>CFKNR`h OVՐސ!*pv"&yxyGHyzyzΜϜ ,-GHefÝɝʝԝ֝ݝޝߝ $%*+45:=HIR[]^efjkmnxyɞʞΞϞ֞מ  )*,-/0<=FGTU\^egoqz|Ÿßǟɟ֟ןޟ ().189>?IJWX_aghpqwxz{Ƞɠՠޠߠ "%^_Ԧզ89ܩݩԫݭïįİ,4cjƱ-2gYZ !<=KL¶ȶ˶̶նֶ߶  )*,-89DGOeo׷6θϸ @C$%'09:CDFOXYbceowúIPŻλ[`(*=>QRĿſͿ#,-6;BGQV^_girw~!"AC /5689;<EFHIUV^_ghqs~%&()019:<=?@HOTUVWbcklqsvw|} "#()./78ADKMPQRSUVbcpquvx|"%34;=@ACDKMQRTU[\_`lmy|9: "#*-56ACOPVW`dkluv #$*,45;<GHNRWXabjkuv &')3<=CLRSU\eflsy{ #$&'12>?ABMNUVWXefrsxy $%()29CELMNOUV_aefklqr #%()./12=>KLSTZ[]aghjkwx  )*34;=BDHIQR^_his{ )*24@AJKUVXYeflpuv$'34;<DEOPV]jktu  ,-67BCDEPQ[\^_efnotz $%/0129:?@CEUV[\]^ijtu ()0189DEGHLMYZacdhqt$%)*+,23>?FMNUabfghioq{| !"+.0134JKQX`aopvw|} %(01<=HIJKWXopwx()2345>?IJUX^_cdz{  &-.<=FGRSWX^_bcmo  !'(46;<EFRS`aghqr~ "#KL\] ]#$-.9:@ANOQRYZ\`ghpqz{'(34<?EFRS\^')6<AIPXY^gmnst|}WY'*qs  -.8:VWY^_klvw~                                     ! % & - . 9 : G H P Q S T Y Z ^ _ f i k l u                                         ! , - 1 2 4 5 A B K L R U ] ^ h i s u x y { |                                             # $ ) * 4 6 < C G H L M Q R U V X Y ^ _ f g p q x z                                           " # , - 3 4 8 9 C D N O T U W X ` a i n u x                                    /8CDFGLMUVZ^bejkpq '.04578<=FGOPX[cdjkouyz  "#$%6;?@DELMSX]^`aclrsz|   *+46;=CDKLXY_`hip{  !"*+-.4567;=EFNOUVWXabdemnpqwx"#./9;DEGHQRXYbdlnxz02?AKMWYeguwxyz{|}~tuuvv#$$%%*+78sttuu4455.//00oopp34>>??vw~~    ..//yyzz57LMhiq>@DE{ | wQW JK"""##?#D###.%0%R'T'x'--003 3;6<666W8X89999:G:::AADDKK?N@N^R_RRR U UVVXXYYHZRZZZZZ[[[L[[[]]E`F`f`i`s`w`````````````````````aaaaa a#a$a-a.a2a3a9ac?cAcCcGcIcRcScWcXcZc[c]c^c`cbcfchclcmcqcrctcucwcxczc|cccccccccccccccg gii8j9jppssxxzz:{;{e{f{{{{{{{||||d}e}~~~~qr 34JSefFG\]΂ς?fh܄݄EFŒw{ŽĎΎώ؎y_`͜Ϝ #$'(+-2389>?BCFHPQVW\]`adfmnstyz}~xzmnXYիݭRSgKL6BC".#(RTxyHN LRsy/1=u,nojJK[\\]]^AEBC9:VW    x      t+-EG02>AKMWYeguwtv#%su35.0np=?}  -/xz Drago PupavacC:\My Documents\turisti.doc Drago Pupavac0C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of turisti.asd Drago PupavacC:\My Documents\turisti.doc Drago PupavacC:\My Documents\turisti.doc Drago PupavacC:\My Documents\turisti.doc Drago Pupavac0C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of turisti.asd Drago PupavacC:\My Documents\turisti.doc Drago Pupavac0C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of turisti.asd Drago PupavacC:\My Documents\turisti.doc Drago Pupavac0C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of turisti.asd4 {f[sz3@i5J `m  *ITXJD0wK J=N 9Qy]hBehurBzf Ei"=bB88o(.t\to(..0o(...0o(.... o( ..... o( ...... p`po(....... p`po(........   o(.........hh2.P.....x....  .....  X  ......   ....... 8........ `.........>o(.*>*o(..0o(...0o(....   o( ..... @ @ o( ......   o(....... x`xo(........ `o(.........hh. hhOJQJo(hh. hhOJQJo(hh. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(88o(.hho(.hh. hhOJQJo(hh.hho(.o(..0o(...0o(....   o( ..... @ @ o( ......   o(....... x`xo(........ `o(......... hhOJQJo(hh2.P.2....x....  .....  X  ......   ....... 8........ `.........J*Ir{-1"hBe4zfl |*/8>`mz3J=N?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry F`r#5@:Data 1TableWordDocument-SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool@:@:  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q