Pregled bibliografske jedinice broj: 1175068
Hrvatske ranosrednjovjekovne isprave kao izvor za povijest bizantske nazočnosti na istočnom Jadranu
Hrvatske ranosrednjovjekovne isprave kao izvor za povijest bizantske nazočnosti na istočnom Jadranu // Šesti kongres hrvatskih povjesničara, Rijeka, 29. IX. – 2. X. 2021. Kultura. Zbornik sažetaka i raspored radova / Agičić, Damir Galović, Tomislav (ur.).
Zagreb : Rijeka: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Zagreb ; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb ;, 2021. str. 95-95 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1175068 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatske ranosrednjovjekovne isprave kao
izvor za povijest bizantske nazočnosti na istočnom
Jadranu
(Croatian early medieval charters as a source for
the history of the Byzantine presence in the
eastern Adriatic)
Autori
Gračanin, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Šesti kongres hrvatskih povjesničara, Rijeka, 29. IX. – 2. X. 2021. Kultura. Zbornik sažetaka i raspored radova
/ Agičić, Damir Galović, Tomislav - Zagreb : Rijeka : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Zagreb ; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb ;, 2021, 95-95
ISBN
978-953-57296-2-4
Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara ''Kultura''
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
hrvatske isprave ; rani srednji vijek ; podaci o bizantskoj nazočnosti
(Croatian charters ; early Middle Ages ; data on Byzantine presence)
Sažetak
U izlaganju se vrednuje korisnost i iskoristivost hrvatskih ranosrednjovjekovnih isprava kao izvora podataka sa snagom relevantnog iskaza za povijesnu rekonstrukciju bizantske nazočnosti na istočnom Jadranu u 10. i 11. stoljeću. Fokus je na vrsti podataka koji su u ispravama mogu pronaći te na mogućnostima njihove interpretacije. U vrednovanju se na umu ima okolnost da je riječ o kasnim prijepisima, pa su stoga izgledne i kontaminacije izvorne forme i izričaja. Pritom se sasvim ne zabacuje niti korisnost sumnjivih, odnosno krivotvorenih isprava, jer se polazi od toga da su njihovi sastavljači imali predloške s valjanim podacima koje su potom preoblikovali u skladu s vlastitim potrebama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
