Naslov
Božidar Kunc kao skladatelj u ogledalu kritike svoga doba
(Božidar Kunc as Composer in the Mirror of the Reviews and Criticism of his own Time)

Autori
Palić-Jelavić, Rozina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
IV. Međunarodni simpozij "Muzika u društvu", Sarajevo, 28.-30. oktobra/listopada 2004. : Zbornik radova

Urednik/ci
Karača, Tamara ; Kazić, Senad

Izdavač
Muzikološko društvo Federacije Bosne i Hercegovine ; Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu

Grad
Sarajevo

Godina
2005

Raspon stranica
95-103

ISBN
9958-9591-6-X

Ključne riječi
Božidar Kunc, glazbena kritika, hrvatska glazba, 20. stoljeće
(Božidar Kunc, music criticism, Croatian music, 20th century)

Sažetak
Skladatelj i pijanist Božidar Kunc na svojim je koncertima, uz djela iz svjetske glazbene literature, izvodio i hrvatske autore, često i vlastite glasovirske skladbe, pa se onodobna kritika najčešće osvrtala prema tomu dijelu njegova opusa. Na temelju proučavanja radova o skladatelju, a napose na temelju uvida u glazbenu periodiku onoga i novijega doba (a riječ je o oko 220 članaka u novinama i stručnoj periodici), autorica je utvrdila da je većina napisa doticala autorovu interpretativnu djelatnost, a u manjoj je mjeri kritika bila usmjerena prema sagledavanju Kunčeva skladateljskog profila. No dok su određena priznanja i pohvale dolazile iz inozemstva (primjerice, za "Koncert za violinu i orkestar u g-molu op. 8" iz 1927. godine, što su ga izveli Zlatko Baloković i Berlinska filharmonija u Berlinu, a nagrađen je i nagradom "Yougoslaw Circle" u New Yorku), njegova se glazba u hrvatskim prostorima primala suzdržanije, a opći je dojam upućivao na to da je postupno prevladavala bolja recepcija Kunca-pijanista nego li ona Kunca-skladatelja. Spoznaja da je Kunčeva umjetnička pojava isprovocirala znatna osporavanja u onodobnoj i kasnijoj glazbenoj kritici, svjedočila je da je skladatelj zadržao relativno nejasno mjesto, zauzevši položaj osamljenika u hrvatskoj glazbi. Ona je zapravo ukazivala na to da je Kunčevo stvaranje, sa znakom drukčije (impresionističke) provenijencije, upravo zato što je bilo gotovo posve otklonjeno od opredjeljenja formativnoga ozračja, dakle daleko od ideologije hrvatskoga glazbenoga "nacionalizma", izazvalo (poglavito kod Pavla Markovca) otpor prema postimpresionističkomu i postromantičnomu glazbenom rječniku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA