Naslov
MET i njihova primjena na vratnom segmentu kralježnice, s naglaskom na cervikobrahijalni sindrom
(MET application on cerical spine segment, with accent of application at cervicobrachial syndrome)

Autori
Škrtić, Sara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Mjesto
Zagreb

Datum
16.09

Godina
2021

Stranica
46

Mentor
Dubravčić-Šimunjak, Sanda

Ključne riječi
MET, rehabilitacija, postura, cervikobrahijalni sindrom
(MET, rehabilitation, posture, cervicobrachial syndrome)

Sažetak
Bolni sindromi kralježnice, poput cervikobrahijalnog sindroma, danas su predmetom različitih istraživanja u medicini, ostopatiji i fizioterapiji, zbog učestale incidencije i prevalencije boli i disfuncije u području vrata povezanih sa sve većim udjelom inaktivne populacije koja radi uredske poslove u neprimjerenim, prisilnim položajima glave i vrata. Uredski poslovi, koji zahtjevaju dugo radno vrijeme provedeno u prisilnom sjedećem položaju, pred računalom, dodatno opterećuju vratnu kralježnicu, razvijaju obrasce loše posture, koji zauzvrat čine mišiće vrata, ramena i leđa prenapetima i skraćenima uzrokujući bol, smanjen opseg pokreta i druge simptome koji utječu na izvođenje svakodnevnih životnih aktivnosti. Cervikobrahijalni sindrom je bolni sindrom u području vrata i gornjeg ekstremiteta čija je etiologija multifaktorijalna, a čiji simptomi su karakteristični i uključuju bol u vratu koja se širi duž ruke do prstiju šake, često unilateralno, prisutne su parestezije u području gornjeg ekstremiteta, koje mogu biti praćene s gubitkom snage mišića ruke i smanjenim opsegom pokreta u vratu i ramenu. Fizioterapijski pristup liječenja cervikobrahijalnog sindroma zahtijeva znanje i vještine fizioterapeuta, a sastoji se od različitih programa vježbi koje uključuju i korekciju posture, primjenu različitih fizikalnih čimbenika poput termoterapijskih procedura, elektroterapije, ručne masaže i mobilizacijskih tehnika. Mišićno-energijske tehnike mobilizacije temelje se na mehanizmima autogene i recipročne inhibicije mišića agonista, mehanizmi za koje su zaslužni proprioceptori u mišićima i tetivama – mišićno vreteno te Golgijev tetivni organ. MET se ubraja u aktivne mobilizacijske manualne tehnike, jer uz fizioterapijsku mobilizacijsku vještinu, MET zahtijeva aktivno sudjelovanje pacijenta u njihovom izvođenju. Ponajviše se koriste u osteopatiji i manualnoj terapiji, ali se sve češće počinju koristiti i u fizioterapiji. Pacijent izvodi izometričnu kontrakciju mišića dok fizioterapeut daje otpor istom mišiću u točno određenom vremenskom intervalu iza kojeg slijedi opuštanje i istezanje tretiranog mišića s ciljem otpuštanja napetosti i vraćanja normalnog mišićnog tonusa. Ovoj tehnici je primarni cilj smanjenje boli i povećanje opsega pokreta, što ju čini potencijalno dobrim odabirom za terapiju bolnih poremećaja u području vratne kralježnice. Iako postoje istraživanja o primjeni i učinkovitosti MET-a za bol u vratu, ona su provedena na malom uzorku ispitanika te se ne može tvrditi da su one uvijek korisne i učinkovite. Također, u vrijeme pisanja rada, nije bilo moguće pronaći relevantnu literaturu čija je tema primjena i učinkovitost MET-a specifično vezana uz cervikobrahijalni bolni sindrom. Na temelju podataka ovog preglednog rada moguće je zaključiti da je potrebno provesti randomizirane kontrolne studije na većem broju ispitanika kako bi se utvrdila egzaktna učinovitost MET-a, fizioterapijske mobilizacijske vještine, u terapiji bolnih sindroma u području vratne kralježnice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)

POVEZANOST RADA