Naslov
Stabat Mater u glazbenom (umjetničkom autorskom) stvaralaštvu tijekom stoljeća s osobitim obzirom na glazbene prinose hrvatskih skladatelja
(Stabat Mater in the Musical (Artistic and Original Creation) Production Through Centuries with Special Focus on Musical Contribution of Croatian Composers)

Autori
Palić-Jelavić, Rozina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture : Pasionska baština kajkavskih krajeva : Zbornik radova XI. međunarodnog znanstvenog simpozija Pasionske baštine "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture", Marija Bistrica, 2016.

Urednik/ci
Čikeš, Jozo

Izdavač
Pasionska baština ; Općina Marija Bistrica ; Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
266-319

ISSN
1334-8264

Ključne riječi
Stabat Mater, Gospin plač, sekvenca, pasionske skladbe, hrvatsko glazbeno stvaralaštvo
(Stabat Mater, Virgin Mary`s sorrow, sequence, passion compositions, Croatian music creativity)

Sažetak
U radu se sagledava stvaralaštvo na temu poznate sekvence "Stabat Mater" (Stala Majka, Stala mati, Stala plačuć, Gospin plač i s drugim inačicama naslova), koja je nadahnjivala mnoge svjetske i hrvatske autore na uglazbljenje njezinih potresnih stihova. Među sačuvanim skladbama prati se opus od najranijih poznatih, sačuvanih i atribuiranih skladbi do najnovijega doba i recentnih ostvarenja. Skladatelji su pritom posezali za različitim oblikovanjem toga tekstnoga predloška, često pišući za zborski sastav, ali i za solistički postavljene vokalne dionice, obično uz orguljsku pratnju, gdjekad i za veći ansambl vokalno-orkestralne fakture. Razmjerno veće zanimanje za motiviku "Stabat Mater" javilo se u romatničarskoj epohi - od Ivana Zajca do mnogih crkvenih glazbenika 19. stoljeća i na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće (primjerice, Franje Kostanjevca, Vilka Novaka, Mirka Novaka, Franje Serafina Vilhara Kalskoga i drugih), poslije i Blagoja Berse, a veći je broj glazbenih djela nastao u 20. stoljeću (iz pera: Božidara Širole, Antuna Dobronića, Ivana Brkanovića, Anselma Canjuge, Kamila Kolba, Bernardina Sokola, Franje Dugana st.), potom i u autora kasnijih naraštaja. U radu se, u tekstu i u tabličnome prikazu, evidentira 30 autorskih skladbi na temu ili s tekstom "Stabat Mater" (u raznim inačičama) inozemnih autora (od Palestrinina doba do djela Pendereckoga i Arvoa Paerta) te 52 skladbi hrvatskih skladatelja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

Napomena
Sažetak je skraćena verzija sažetka na hrvatskom i
engleskom jeziku objavljenoga u naslovljenome radu.

POVEZANOST RADA