Pregled bibliografske jedinice broj: 1174072
Učinak plućne rehabilitacije kod osoba s post-COVID sindromom
Učinak plućne rehabilitacije kod osoba s post-COVID sindromom // Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Physiotherapia Croatica 2021. U: Physiotherapia Croatica 17(Suppl. 1) / Filipec, Manuela (ur.).
Zagreb: Hrvatski zbor fizioterapeuta, 2021. str. 53-58 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1174072 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Učinak plućne rehabilitacije kod osoba s post-COVID
sindromom
(The effect of pulmonary rehabilitation in
individuals with post-COVID syndrome)
Autori
Smolčić, Višnja ; Rožman, Alma
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Physiotherapia Croatica 2021. U: Physiotherapia Croatica 17(Suppl. 1)
/ Filipec, Manuela - Zagreb : Hrvatski zbor fizioterapeuta, 2021, 53-58
Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Physiotherapia Croatica
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 23.09.2021. - 25.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
bolest COVID-19 ; plućna rehabilitacija ; fizioterapijska intervencija
(disease COVID-19 ; pulmonary rehabilitation ; physiotherapy intervention)
Sažetak
Uvod: Post COVID simptomi razvijaju se tijekom ili poslije COVID-19 infekcije, nastavljaju se nakon 12 tjedana od početka bolesti. Bolesnici imaju smanjene funkcionalne sposobnosti, slabije podnošenje tjelesnog napora, otežano izvođenje aktivnosti svakodnevnog života i lošiju kvalitetu života. Stoga će se veliki broj bolesnika nakon bolesti COVID -19 trebati uključiti u program plućne rehabilitacije. Cilj: Cilj rada je utvrditi učinkovitost postupaka plućne rehabilitacije u bolesnika nakon preboljele bolesti COVID-19. Metode: Istraživanje je provedeno u Poliklinici za bolesti dišnog sustava u Zagrebu u razdoblju od siječnja do lipnja 2021. godine na prigodnom uzorku ispitanika nakon preboljele bolesti COVID -19. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 55 ispitanika. Kao mjera uspješnosti terapije ispitana je plućna funkcija, snaga i izdržljivost udisajnih mišića, proveden je Šest minutni test hoda i ispunjena PCFS skala. Rezultati: Utvrđena je značajna razlika u varijablama plućne funkcije IC, FVC, DLCOSB (p<0.05). U varijabli KCO nije nađena značajna razlika. U varijabli MIP kod muškaraca prije PR vrijednost je iznosila 100 ± 33, a nakon PR 123 ± 27 (p<0.05), a kod žena 76 ± 20 prije, a nakon 96 ± 22 (p<0.05). U varijabli T – lim vrijednost je iznosila 17 ± 28 prije PR, a nakon PR 85 ± 58 (p<0.05). U duljini hodne pruge u 6MWT utvrđena je statistički značajna razlika, prije PR 546 ± 87, a nakon PR 576 ± 78 (p<0.05). Na PCFS skali prije PR centralna i dominantna vrijednost su iznosile 2 a nakon PR 1. Značajnost Sign-testom se nije mogla utvrditi zbog premalog broja različitih parova. Zaključak: Plućna rehabilitacija je primjenjiva i učinkovita u oboljelih od bolesti COVID- 19.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Zdravstveno veleučilište, Zagreb