Pregled bibliografske jedinice broj: 1173731
Pasije u hrvatskom glazbenom (autorskom) stvaralaštvu 20. stoljeća
Pasije u hrvatskom glazbenom (autorskom) stvaralaštvu 20. stoljeća // Muka kao nepresušno nadahnuće kulture: Križni putevi, Kalvarije, Velikotjedne procesije kod Hrvata : Zbornik radova III. međunarodnog znanstvenog simpozija , Vrbnik-Krk, 25.-28. 4. 2002. / Čikeš, Jozo (ur.).
Zagreb: Pasionska baština, 2003. str. 373-407
CROSBI ID: 1173731 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pasije u hrvatskom glazbenom (autorskom)
stvaralaštvu 20. stoljeća
(Passions in Croatian musical (authorial) creativity
of the 20th century)
Autori
Palić-Jelavić, Rozina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture: Križni putevi, Kalvarije, Velikotjedne procesije kod Hrvata : Zbornik radova III. međunarodnog znanstvenog simpozija , Vrbnik-Krk, 25.-28. 4. 2002.
Urednik/ci
Čikeš, Jozo
Izdavač
Pasionska baština
Grad
Zagreb
Godina
2003
Raspon stranica
373-407
ISBN
953-97797-2-3
Ključne riječi
pasija, pasionske skladbe, Muka Gospodina našega Isusa Krista, Boris Papandopulo, Božidar Širola, Rudolf Matz, Kvirin Orlič, Anselmo Canjuga, Ivan Peran, hrvatska glazba 20. stoljeća
(passion, passion compositions, The passion of our Lord Jesus Christ, Boris Papandopulo, Božidar Širola, Rudolf Matz, Kvirin Orlić, Anselmo Canjuga, Ivan Peran, Croatian music of the 20th century)
Sažetak
U hrvatskoj se suvremenoj glazbi pasionska tematika najizrazitije ostvarila u oratorijima Borisa Papandopula i Božidara Širole, dakle u djelima u kojima su autori na osobit način obradili sadržaj muke, temeljeći vlastitu glazbu u velikoj mjeri na određenom izvoru, ne samo tekstnog nego i glazbenoga predloška. Riječ je ponajprije o zacijelo najsnažnije uobličenoj glazbeno-tekstnoj cjelini "muke" u hrvatskoj glazbi novijega doba kakvu predstavlja djelo "Muka Gospodina našega Isukrsta" Borisa Papandopula (1935./1936.), kao i o pasiji Božidara Širole "Myka i szmert Kristusseva ..." prema Pervizoviću (1928.), jedinoj među (inače mnogobrojnim) Širolinim sakralnim djelima, koja se može sagledati i kao svojevrsni doprinos mnogim pasionskim temama prigodom raznih scenskih prikazivanja. No dok su oba spomenuta oratorijska djela (Papandopula i Širole) obradbe tekstnog i glazbenog predloška, ostvarene na, doduše, najvišoj razini, pa bi se prema njima valjalo odnositi gotovo kao prema izvornim, autohtonim skladbama (dakle, bez obzira na izvorno polazište) - u skupini (oratorijskih) pasija 20. stoljeća zanimljivo je istaknuti (zacijelo jedinu) u cjelovitosti posve izvornu skladbu koju, s obzirom na sadržajno ishodište, možemo također pribrojiti toj skupini, jer se temelji na početnome dijelu teksta iz "Muke" (po Marku), kao što je to, uostalom, naznačio u naslovu i sam autor. Riječ je o djelu "Posljednja večera: po Marku" Rudolfa Matza, koje zbog svoje konciznosti i manjega opsega predstavlja zapravo svojevrsni oratorij "u malome", no s temeljnim odrednicama te vokalno-instrumentalne vrste. U hrvatskoj glazbi, međutim, pogotovo nakon 1945. godine, nema cjelovito uglazbljenih autorskih pasija trajnije vrijednosti, među inim i zbog, za crkvenu glazbu, vrlo nepovoljna duhovnoga ozračja. Stoga su među djelima što su nastajala u drugoj polovici 20. stoljeća u Hrvatskoj bili uglavnom radovi crkvenih glazbenika, iz čijih je partitura bila očita liturgijska namjena tih skladbi i prilagođenost uvjetima njihova izvođenja. Kao gotovo jedini prinosi mogli bi se navesti, primjerice, "Muka velikoga petka (odgovori zbora)" i "Muka Maslinske nedjelje" te "Muka Cvjetne nedjelje" franjevca Kvirina Orlića, potom "Muka Isusova po Mateju i Ivanu (odgovori zbora)" kapucina Anselma Canjuge iz 1941. ili pak "Muka po Ivanu (odgovori zbora)" te "Cvjetna nedjelja: Muka po Marku" franjevca Ivana Perana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
