Pregled bibliografske jedinice broj: 1173031
"Na Nilu" Vladimira Vidrića - u djelima Oskara Jozefovića, Božidara Kunca i Ivane Lang
"Na Nilu" Vladimira Vidrića - u djelima Oskara Jozefovića, Božidara Kunca i Ivane Lang // Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, 15 (2013), 30; 21-58 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1173031 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Na Nilu" Vladimira Vidrića - u djelima Oskara
Jozefovića, Božidara Kunca i Ivane Lang
(The Poem "Na Nilu" by Vladimir Vidrić in the Works
by Oskar Jozefović, Božidar Kunc and Ivana Lang)
Autori
Palić-Jelavić, Rozina
Izvornik
Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU (1330-6731) 15
(2013), 30;
21-58
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Vladimir Vidrić, Oskar Jozefović, Božidar Kunc, Ivana Lang,
Sažetak
Pjesma "Na Nilu" Vladimira Vidrića nadahnula je hrvatskoga skladatelja i dirigenta Oskara Jozefovića, skladatelja i pijanista Božidara Kunca te skladateljicu, pijanisticu i klavirsku pedagoginju Ivanu Lang na stvaranje istoimenih glazbenih djela. U mogućim se usporedbama među njihovim trima djelima, u čijem je sadržajnom ishodištu bila poezija koja je nosila impresionističku i secesionističku estetizaciju zbilje, a po tipu stiha i formalne organizacije ostala bliska devetnaestostoljetnim uzorcima, uočavaju razlike, a gdjekad i srodnosti, i to iz raznih aspekata: s obzirom na recepciju tih skladbi u doba njihova nastanka, potom u pogledu njihova formalnoga oblikovanja, načina uglazbljenja tekstnoga predloška, ritamske i melodijske tvorbe, naposljetku u pogledu instrumentalne pratnje, odnosno instrumentacije / orkestracije. Naime, ritamska i koloristička muzikalnost Vidrićevih stihova potaknula je u trima djelima isticanje nekih posebnosti glazbenoga iskaza: u Jozefovićevu je vokalno- orkestralnom djelu složenije glazbene fakture to bilo ponajprije naglašavanje dramatskoga (sceničnoga) aspekta pjesme, koju je autor nalazio u emocionalnoj ekspresiji (zborskoga parta) ili pak u naglašavanju emocionalnoga ugođaja (u dvama solističkim glasovima) ; u Kunčevoj je orkestralnoj pjesmi (za sopran i orkestar) bila riječ o sublimaciji prozračnije orkestralne teksture te ritamske i melodijske komponente glasovne dionice, eksplicitnije impresionističke, a ekspresivne su značajke teksta svedene na solističke istupe samo jednoga glasa ; u skladbi Ivane Lang (za glas - mezzosopran ili bariton - i harfu) bio je istaknut intimistički naboj slutnje i sjete, nijanse što se mogla nazrijeti iz Vidrićeve višeznačne pjesničke poruke. Ukratko, tragom takvih promišljanja o stilskome izričaju željelo se ukazati na neke suptilne distinkcije među djelima i/ili zboriti o onim poveznicama kojima su autori i autorica nastojali ozvučiti skrivenu glazbu poezije baladesknog karaktera iz pera pjesnika slikarskoga senzibiliteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Glazbena umjetnost, Književnost
Napomena
Kategorizacija rada: izvorni znanstveni rad
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Rozina Palić-Jelavić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- RILM: Abstracts of Music Literature Database
- DiZbi.HAZU