Naslov
Antun Dobronić i sakralna glazba
(Antun Dobronić and sacred music)

Autori
Palić-Jelavić, Rozina

Izvornik
Arti musices : hrvatski muzikološki zbornik (0587-5455) 37 (2006), 1; 5-44

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Antun Dobronić, sakralna glazba, Slavenska misa, Stabat Mater, crkvena popijevka, glazba 20. stoljeća
(Antun Dobronić, sacred music, Slavic mass, Stabat Mater, church hymn, 20th century music)

Sažetak
Na području musicae sacrae Antun Dobronić je djelovao kao skladatelj, glazbeni pisac i kritičar, zborovođa i orguljaš, ali i kao melograf, istraživač te zapisivač narodnih napjeva, naposljetku i kao predavač. Kao skladatelj ostvario je manji broj djela različitih po vrsti: skladao je mise, motete, solo popijevke, vokalno-orkestralnu suitu, glazbeno-scensko djelo (scensku glazbu za crkveno prikazanje). S obzirom na izvođački sastav skladao je glasovirske, vokalne - solističke i zborske - te veće vokalno- instrumentalne skladbe. Dobronićev nevelik sakralni opus obuhvaća izvorne skladbe, obradbe te harmonizacije nabožnih napjeva. Njegova se sakralna djela mogu promatrati i s obzirom na namjenu i/ili pripadnost vezanu za sadržaj i značajke religijskih tekstova (kao crkvene, liturgijske i općenito duhovne skladbe), ali i prema njihovu raznolikom dometu i umjetničkoj vrijednosti. Prema opsegu, uglazbio je složenija i dulja djela kao i kraće skladbe poput crkvenih popijevaka, obradba i harmonizacija napjeva. Razmjerna (ne)prisutnost pojedinih sakralnih skladba u izvođačkoj praksi nekad i danas ukazuje na ozračje koje je pridonosilo njihovoj slabijoj ili boljoj recepciji, a posljedica je to i činjenice da je tek malen broj Dobronićevih djela objavljen tiskom. Kao glazbenik, koji se jednakim intenzitetom bavio glazbeno-spisateljskim, publicističkim i kritičarskim radom, dotakao se Dobronić - među ostalim temama što ih je iznosio u oko 750 svojih članaka, studija, eseja, kritika, rasprava, polemika - i onih vezanih uz crkvenoglazbenu problematiku. Surađivao je i objavljivao u gotovo svim stručnim i glazbenim časopisima. Kao učitelj, u mnogim je mjestima bio promotorom crkvene glazbe ; njegovim su zauzimanjem utemeljena pjevačka društva i amaterski zborovi, u kojima je djelovao kao zborovođa i orguljaš. Naposljetku, kao melograf sabrao je i klasificirao niz rukopisnih zbirki vokalne i instrumentalne tradicijske građe, među kojima se nalaze i crkveni napjevi prikupljeni u Jelsi tijekom 1938. i 1946. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

Napomena
Kategorizacija rada: izvorni znanstveni rad

POVEZANOST RADA