Naslov
Avicenin muzej u Afshoni kao suvremeni pokušaj inkulturacije srednjovjekovnoga islamskoga liječnika u korpus uzbekistanske medicine
(Avicenna's Museum in Afshona as a contemporary attempt to inculturate a medieval Islamic physician into the corpus of Uzbek medicine)

Autori
Atalić, Bruno

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
VI. KONGRES HRVATSKI POVJESNIČARA - Kultura - ZBORNIK SAŽETAKA I RASPORED RADA / - , 2021, 44-44

Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara posvećen Kulturi

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ibn Sina Avicena ; srednjovjekovna islamska medicina ; povijest medicine ; islam ; Uzbekistan ; Iran
(Ibn Sina Avicenna ; medieval Islamic medicine ; history of medicine ; Islam ; Uzbekistan ; Iran)

Sažetak
Ibn Sina (oko 980.-1037.), poznatiji pod svojim latinskim nadimkom Avicena, smatra se jednim od najvećih liječnika u povijesti. Uz medicinu bavio se i proučavanjem filozofije, teologije, geologije, fizike, kemije, astronomije, astrologije i psihologije te je pisao pjesme. Svi ti njegovi brojni interesi zorno su prikazani u muzeju otvorenom 1980. godine u njegovoj rodnoj Afshoni. Muzej je dio reprezentativnoga kompleksa kojega još tvore medicinski fakultet, studentski dom, knjižnica i park u središtu kojega je postavljen liječnikov spomenik. Cijeli kompleks je pažljivo obnovljen 2006. godine u sklopu nastojanja tadašnjega uzbekistanskoga predsjednika Islama Karimova (1938.-2016.) za obilježavanjem mjesta i datuma vezanih za značajne osobe iz povijesti Središnje Azije, a s ciljem njihove inkulturacije u uzbekistansku naciju. Isto je primjerice učinjeno i s velikim mongolskim osvajačem Amirom Timurom (1336.-1405.), poznatijim pod njegovim iskrivljenim nadimkom Timurlenko, čiji muzeji su otvarani te kipovi podizani diljem države. No za razliku od Timurlenka za čijom inkulturacijom interes pokazuju isključivo Uzbekistanci, Avicenu sebi pripisuju i susjedni narodi poput Iranaca, Tadžikistanaca ili Turaka. Jer iako se Afshona danas nalazi u Uzbekistanu, u Avicenino vrijeme je bila dio Perzije pod vlašću dinastije Bujida, a na tom području su tada prvenstveno živjeli Tadžikistanci, dok se Uzbekistanci i drugi turkijski narodi naseljavaju tek kasnije u nekoliko valova od 11. do 16. stoljeća. Značajno mjesto u prijeporima pri tome zauzima i pitanje Avicenine religije, jer iako rođen kao sunit, radio je kao dvorski liječnik već spomenute šijitske dinastije Bujida, a u tome religijskome smjeru govore i pojedina njegova djela. Tako se u težnjama za pripisivanjem Avicene svojem nacionalnom i vjerskom miljeu s vremenom iskristalizirala polarizacija između sunitskih Uzbekistanaca i Turaka s jedne odnosno šijitskih Tadžikistanaca i Iranaca s druge strane. Prijepore dodatno komplicira i činjenica da se povjesničari medicine navedenih naroda sa svojim arapskim i židovskim kolegama nikako ne mogu dogovoriti oko formuliranja zajedničkoga naziva za srednjovjekovnu islamsku medicine, koji niti jednu skupinu ne bi isticao na štetu drugih, zbog čega su njihovi znastveni interesi posljednjih desetljeća umjesto na istraživanje dostignuća pojedinih istaknutih liječnika, usmjereni prvenstveno na dokazivanje njihove etničke te religijske pripadnosti. Na temelju svega navedenoga u referatu će biti iznijet kritički osvrt na različite tvrdnje o Aviceninom etničkom podrijetlu te njegovoj religijskoj pripadnosti s prikazom muzeja i spomenika podignutih s ciljem potkrjepljivanja istih. S tom nakanom će biti prikazani njegov mauzolej u Hamadanu u Iranu te muzej zdravstva u Taškentu u Uzbekistanu. U skladu s naslovom naglasak će biti stavljen na analizu građe iz Aviceninog muzeja u Afshoni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA