Naslov
Nematerijalna kulturna baština iz Slivna i okolice
(Intangible cultural heritage from Slivno and its surroundings)

Autori
Prgomet, Božena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
12.12

Godina
2011

Stranica
78

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
Crkveno-pučka baština, folklorno kazalište, vrste predaja
(Church-folk heritage, folklore theater, types of traditions)

Sažetak
Ovaj rad se bavi istraživanjem usmene tradicije i kulturne baštine sela Slivna i njegove okolice. Zapisani su brojni tradicijski običaji toga kraja, koji su u radu podijeljeni u tri grupe – običaji za vrijeme crkvenih blagdana, običaji za vrijeme svjetovnih blagdana i ostali običaji. Zapisane su mnoge predaje, legende, pripovijetke, šale, pjesme te narodne molitve i molitvice, koje se prenose s generacije na generaciju u tom kraju. Osim toga, u radu se govori i o gatanju naroda Imotske krajine o različitim stvarima, a ponajviše o crkvenim blagdanima. Na kraju rada donose se mnogobrojne poslovice i zagonetke karakteristične za područje Slivna i Imotske krajine. Većina naslova i podnaslova u ovom radu, sadrži tekst napisan u izvornom obliku, zapisujući svaku, i ne izostavljajući niti jednu riječ kazivača ili kazivačica o temi o kojoj se govorilo. Kazivači, koji su mnogo pridonijeli izradi ovog rada, o pojedinim temama su znali reći mnogo više u odnosu na neke druge teme, tako da su uzvorno zapisani tekstovi različite veličine. Razlog tome je, najvjerojatnije, što su pojedini običaji, vjerovanja, predaje, legende, molitve i molitvice počeli padati u zaborav već u vrijeme kada su se kazivači rodili. Kazivači mnogobrojnih tradicijskih običaja, predaja, legendi, pripovijetki, šala, pjesama, poslovica, zagonetki i svega ostalog što pripada nematerijalnoj kulturnoj baštini Slivna i njegove okolice su: Marija Anić, rođena 1941. godine, Ivan Anić, rođen 1946. godine, Iva Prgomet, rođena 1952. godine, Ante Marinić, rođen 1952. godine i Ivan Prgomet, rođen 1954. godine, u selu Slivnu. Svi kazivači su u Slivnu proveli cijelo djetinjstvo, te samim rođenjem u tom kraju postali su dio tog naroda, tih običaja i te kulture, i upravo zbog toga smatrani najboljim i najvjerodostojnijim izvorom. Sva poglavlja u ovom radu, osim teksta napisanog u izvornom obliku, sadrže i tekstove potpomognute stručnom literaturom vezanom za temu koju diktira naslov ili podnaslov rada. Od literature, za potrebe ovog rada najviše se koristilo knjigom fra Silvestra Kutleše Život i običaji u Imockoj krajini, koji je u toj knjizi detaljno opisao život, kulturu, mentalitet i običaje naroda u Slivnu i cijeloj Imotskoj krajini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA