Pregled bibliografske jedinice broj: 1170557
FILOZOFIJA METODOLOGIJE: kako kvalitativno istraživanje u humanistici i praksom vođeno istraživanje umjetnosti može doprinijeti promjeni znanstvene paradigme.
FILOZOFIJA METODOLOGIJE: kako kvalitativno istraživanje u humanistici i praksom vođeno istraživanje umjetnosti može doprinijeti promjeni znanstvene paradigme. // Smisao humanističkih znanosti / Grgić, Filip, Martinović, Ivica (ur.).
Zagreb: Institut za filozofiju, 2017. str. 121-135
CROSBI ID: 1170557 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
FILOZOFIJA METODOLOGIJE: kako kvalitativno istraživanje u
humanistici i praksom vođeno istraživanje umjetnosti može doprinijeti
promjeni znanstvene paradigme.
(Grgić, Filip; Martinović Ivica)
Autori
Petlevski, Sibila
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Smisao humanističkih znanosti
Urednik/ci
Grgić, Filip, Martinović, Ivica
Izdavač
Institut za filozofiju
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
121-135
ISBN
978-953-7137-51-9
Ključne riječi
filozofija izvedbe, filozofija metodologije, kvalitativno istraživanje, praksom-vođeno istraživanje, Gadamer, Derrida
(perofrmance philosophy, philosophy of methodology, qualitative research, practice.led research, Gadamer, Derrida)
Sažetak
Filozofija izvedbe – onoga trena kad je proširila pojam «izvedbe» iz kazališta na društvo – ne samo prerasla teatar kao «predmet» estetičkog promišljanja, nego je u njega i urasla preuzevši na sebe zadatak filozofiranja metodologije kao konstruktivističke izvedbe (spo)znanja. Ta specifična filozofija metodologije otvara pitanje važnosti u praksi utemeljene hibridne kompetencije kao «posjedovanja iskustva umijeća» o kojem govori De Marinis, a koje je utemeljeno u promatranju kao supripadnom iskustvu i sukreativnoj praksi. Mišljenja smo da je tako postavljena filozofija metodologije blagotvorna za humanističko područje u cjelini i može postati zalogom neke «nove» humanistike. Uključenost istraživača u proces koji istražuje pritom nije odricanje od temeljnih postulata znanstvenog istraživanja, nego istraživačka pozicija koja inzistira na inter- aktivnosti, u kojoj su Ja i njegovo vanjsko okruženje recipročni i suodređujući na način na koji takav dinamizam opisuje autopoiesis kao biološki temelj za kognitivnu teoriju Maturane i Varele, za Luhmanovu socijalnu sistemsku teoriju i Heinz vion Foersterovu kibernetsku epistemologiju. Dakako, jedna takva filozofija metodologije mogla bi doprinijeti promjeni znanstvene paradigme samo ako se prethodno odrekne: a) stavljanja znaka jednakosti između pozitivizma, kvantitativnih metoda i dedukcije, s jedne strane, i kritičkog interpretativizma, kvalitativne istraživačke metode i indukcije, s druge stane ; i b) jalovog nadmetanja objektivističkih istraživačkih pozicija (koje u humanistici uvijek prijete obnovom rigidnog pozitivizma) s površno shvaćenim radikalno konstruktivističkim pozicijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2014-09-6963 - Kako praksom vođeno teorijsko istraživanje u umjetničkoj izvedbi može doprinijeti hrvatskoj znanosti (KPTIUIDHZ/ HPLRAPCCS) (Petlevski, Sibila, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Ustanove:
Akademija dramske umjetnosti, Zagreb
Profili:
Sibila Petlevski
(autor)