Naslov
Glagoljaška djelatnost na zapadnoj periferiji
(Glagolitic activity in the west periphery)

Autori
Zubčić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu / Peryferie w jezyku chorwackim, kulturze u spoleczenstwie / Bonkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina, Zubčić, Sanja - Katovice : Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Slaskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, 2021, 371-397

ISBN
978-83-226-4053-1

Skup
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup

Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
glagoljaštvo, glagoljica u Italiji, glagoljica u Sloveniji, jezik
(Glagolitism, Glagolitic script in Italy, Glagolitic script in Slovenia, language)

Sažetak
Pod glagoljaškim se prostorom misli na geografsko područje na kojem je u srednjem vijeku ili ranom novovjekovlju bila potvrđena uporaba glagoljice u tekstovima različitih žanrova i na različitim podlogama i/ili u kojima se liturgija održavala na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku te je na njemu vladao pozitivan i afirmativan stav prema glagoljaštvu. S obzirom na poznate povijesne i društvene okolnosti, glagoljaštvo se razvilo hrvatskom tlu, s time što je bilo intenzivnije na njegovu južnom, osobito jugozapadnom dijelu (Istra, sjeverno Hrvatsko primorje, Lika, sjeverna Dalmacija i pripadajuća otočja). Na zapadnoj se periferiji toga prostora, na prostorima današnje Slovenije i Italije, također glagoljalo pa su pronađeni i u literaturi opisani glagoljski spomenici. Predmet su interesa u ovom radu upravo ti tekstovi, njihova struktura i jezik. Polazeći od teze da se inovacije u jeziku razvijaju radijalno, tj. da počinju od centra te se šire prema periferiji, moguće je pretpostaviti da će se na zapadnoj glagoljskoj periferiji među elementima narodnoga jezika potvrđivati i neke arhaičnije dijalekatske značajke. Bitno je pritom da su ti spomenici nastajali i koristili se na području u kojem većinski jezik nije hrvatski pa se može očekivati i upliv inojezičnih elemenata ili drugi načini iskaza višejezičnosti. U radu se će se prikazati glagoljaška djelatnost na tim prostorima te sačuvani spomenici, a u cilju utvrđivanja razlika među glagoljskim spomenicima nastalim na periferiji i u središtu glagoljaškoga prostora, analizirat će se tip i struktura glagoljskih epigrafa i rukopisa iz Slovenije i Italije, s posebnom pozornošću na eventualne specifične jezične značajke čiji je nastanak mogao biti uvjetovan perifernošću. Posebna se pozornost posvećuje analizi odabranih izoglosa u Kvadirni ili ligištru bratovštine sv. Antona opata iz Zabrešca u dolinskoj župi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA