Naslov
"Crno vrilo" - novo nalazište impresso kulture kod Zadra
("Crno vrilo" - a new site of the Impresso culture near Zadar)

Autori
Marijanović, Brunislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
"Nova arheološka istraživanja u Hrvatskoj" / - : Hrvatsko arheološko društvo, 2002

Skup
"Nova arheološka istraživanja u Hrvatskoj"

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 09.10.2002. - 13.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
neolitik; impresso; Dalmacija
(Neolithic; impresso; Dalmatia)

Sažetak
"Crno vrilo" novo je nalazište impresso kulture kod Zadra na prostoru za koji se može kazati da je svojim prirodnim uvjetima gotovo idealno usuglašen sa svim drugim životnim potrebama jedne neolitičke zajednice. Iskopavanje je započelo 2001., a nastavit će se i u idućim godinama. Dosada je otvorena ukupna površina od 425 m2. Premda iskopavanja još nisu završena, a prikupljena građa je tek preliminarno obrađena, već je sada izvjesno da je riječ o vrlo vrijednom nalazištu koje je dalo brojne nove podatke o svim aspektima impresso kulture. Neolitičko je naselje zauzimalo kompaktan prostor, izdužen u pravcu sjever-jug, približne veličine 100x120 m, koji se i danas jasno izdvaja u svome okolišu, a na njegovoj je periferiji vrelo koje je i odredilo ime nalazištu. Kulturni sloj na "Crnom vrilu" posve je intaktan i na istraženim površinama doseže prosječno 0, 50 &#8211 ; 0, 60 m. S obzirom na ukupnu debljinu depozita, posve je jasno da u kulturnom sloju "Crnog vrila" ne postoje nikakvi razlozi stratigrafske naravi koji bi upućivali na potrebu njegove finije podjele, što znači da je riječ o jednoslojnom nalazištu sa samo jednom fazom razvoja. Kuće su građene dobro poznatom neolitičkom tehnikom, s podnicama od nabijene zemlje i drvenom gornjom konstrukcijom oblijepljenom kućnim lijepom. Podnice su sačuvane u kompaktnijim dijelovima ili tragovima, a nanesene su izravno na prvotno tlo i poravnati živac. Postoje indicije da je, barem u nekim slučajevima, postojala i posebna substrukcija, vjerojatno zbog dodatnog niveliranja i dobivanja potrebne ravnine. Sačuvana su ognjišta (ili zatvorene peći) kružnog oblika, izgrađene na način općenito karakterističan za prapovijesna razdoblja. Na substrukciju od riječnih oblutaka, inkorporiranu u samu podnicu, (rjeđe bez nje) nanošen je tanji sloj gline koji je činio osnovu ognjišta (ili peći). Na osnovama pojedinim ognjištima utvrđeno je više sukcesivnih premaza koji pokazuju njihovu povremenu obnovu. Raspored i međusobni odnos nastambi na istraženoj površini daje za pravo ustvrditi da je naselje na "Crnomu vrilu" bilo dobro organizirana aglomeracija u kojoj nastambe nisu podignuta kaotično već na dobro planiranom načelu njihova grupiranja duž komunikacija. O privredi stanovnika svjedoči veliki broj žrvnjevi i velika količina kostiju domaćih i divljih životinja, čija će struktura bit poznata nakon temeljite analize, te različite vrste školjki. Litička i koštana industrija dobro je zastupljena. Kremeni artefakti su brojni, a prevladavaju različite vrste nožića. Među artefaktima od glaćanog kamena rijetki su primjerci masivnih oruđa, a dominiraju minijaturne sjekire od jadeita. Među koštanim oruđima, najbrojnija su šila i igle. Keramički nalazi vrlo su brojni, a među njima je najprimjerenija podjela na impresso keramika u užemu smislu i monokromnu keramiku. Posebnost keramičke produkcije zajednice "Crnog vrila" najpotpunije se iskazuje u ornamentalnom sustavu. Gledano u cijelosti, keramika s "Crnog vrila" znatno nadilazi poznate pojave u ukrasnom sustavu impresso kulture i bitno obogaćuje dosadašnju sliku njezine likovnosti. Uz ukrase slične otiscima prsta i nokta ili one izvedene utiskivanjem različitim drugim instrumentima, kakvi su uobičajeni i na drugim nalazištima impresso kulture, vrlo su brojni motivi izvedeni utiskivanjem ruba narebrenih ili nenarebrenih školjki (ili nekim drugim instrumentima koji oponašaju otiske školjki), čiji otisci s različitom učestalosti u ponavljanju, različitim kombinacijama i kompozicijama prekrivaju čitavu površinu stjenke. Posebno je značajna ona skupina ukrasa kod koje u tehničkom pogledu u osnovi nema velikih razlika prema drugim keramičkim vrstama, jer i ovdje dominira tehnika utiskivanja, ali je za nju bitna raznovrsnost i finoća ukrasa, te pažljiva izvedba i laganim utiskivanjem koje ne probija tanku površinsku prevlaku stjenke. Kod nekih ukrasa nameće se zaključak da su nužno morali biti izvedeni posebnim i znatno složenijim instrumentima nego ostali. Među ostalim nalazima važan je jedan ulomak pintadere i jedan ulomak keramike ukrašen impresso tehnikom u kominaciji sa slikanjem površine. Oba su nalaza posve jedinstvena u starijem neolitiku na području istočnog Jadrana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA