Naslov
Kvaliteta života osoba s dentofacijalnim deformitetima
(Quality of life in people with dentofacial defomities)

Autori
Vidaković, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
22.12

Godina
2021

Stranica
129

Mentor
Špalj, Stjepan

Ključne riječi
dentofacijalni deformiteti ; kvaliteta života ; ličnost, ortognatska kirurgija
(Dentofacial deformity ; Orthognathic surgery ; Personality ; Quality of Life.)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati odnose između izraženosti dentofacijalnog deformiteta, narušenosti kvalitete života i crta ličnosti. Dalje, cilj je bio utvrditi motive za prihvaćanje ortognatske kirurgije i ispitati njezin učinak na kvalitetu života te validirati Upitnik ortognatske kvalitete života (OQLQ) koji mjeri funkcijske i psihosocijalne efekte skeletne malokluzije u hrvatskom kulturnom okruženju. Uzorak su činila 472 ispitanika (65 % ženskog spola) u dobi od 12 do 45 godina. Stupanj malokluzije procijenjen je Indeksom potrebe za ortognatskom funkcionalnom terapijom. Procijenjene su crte ličnosti ekstraverzija, neurotizam, ugodnost, otvorenost, savjesnost, perfekcionizam i samopoštovanje te dimenzije OQLQ. Validacija OQLQ upitnika obuhvatila je provjeru valjanosti, prikladnosti i pouzdanosti. Regresijskom analizom istražen je odnos izraženosti dentofacijalnog deformiteta, narušenosti kvalitete života, prihvaćanje predloženog kirurškog zahvata i odnos s crtama ličnosti. Hrvatska inačica OQLQ upitnika pokazala je psihometrijska svojstva slična izvorniku. Stupanj izraženosti dentofacijalnog deformiteta utječe na samoprocijenjenu narušenost kvalitete života. Ispitanike koji su prihvatili predloženi kirurški zahvat karakterizirala je starija dob, perfekcionizam, zabrinutost zbog estetike lica, socijalni aspekt i narušenost oralne funkcije te niže samopouzdanje s malom do srednjom veličinom učinka (p ≤ 0, 040 ; r = 0, 198 – 0, 399). Ostale osobine ličnosti i svijest o dentofacijalnom deformitetu nisu se razlikovale među skupinama. Multipla logistička regresija uz kontrolu spola, stupnja perfekcionizma i samopoštovanja pokazala je da su izgledi za prihvaćanje predložene ortognatske kirurgije 3, 4 puta veći kod osoba s visokom zabrinutosti zbog estetike lica (omjer izgleda (OR) = 3, 4 ; 95 % Interval pouzdanosti (CI) = 1, 3-9, 1), 3 puta veći kod onih s narušenom funkcijom (OR = 3, 0 ; 95% CI 1, 0 - 8, 6) i 2, 7 puta veći u osoba starijih od 18 godina (OR = 2, 7 ; 95 % CI 1, 0 -7, 1 ; p<0, 001). Ortognatska kirurgija ima najnaglašeniji pozitivan učinak na društvene kontakte i zabrinutost zbog estetike lica, a najmanji na svijest o dentofacijalnom deformitetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Dentalna medicina

Napomena
Financijska pomoć za provođenje istraživanja
osigurana je projektom Sveučilišta u Rijeci:
„Odrednice učinkovitosti terapije narušenih
funkcija i izgleda orofacijalnog područja“ (uniri-
biomed-18-22; trajanje 2019.-2021.), voditelj
prof. prim. dr. sc. Stjepan Špalj.

POVEZANOST RADA