Naslov
Akutno oštećenje bubrega u osoba zaraženih virusom humane imunodeficijencije
(Acute kidney injury in persons infected with human immunodeficiency virus)

Autori
Čivljak, Rok ; Gulin, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Akutno oštećenje bubrega

Urednik/ci
Kes, Petar

Izdavač
Medicinska naklada

Grad
Zagreb

Godina
2019

Raspon stranica
247-258

ISBN
9789531768566

Ključne riječi
Akutno oštećenje bubrega ; virus humane imunodeficijencije
(Acute kidney injury ; human immunodeficiency virus)

Sažetak
Početkom 1980.-ih godina svijetom se proširila epidemija infekcije i bolesti uzrokovane virusom humane imunodeficijencije (HIV) od koje je do sada prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije umrlo između 30 i 40 milijuna ljudi širom svijeta. Neliječena bolest uzrokovana HIV-om u svih zaraženih osoba neumoljivo napreduje od asimptomatske infekcije do uznapredovale imunodeficijencije koja rezultira razvojem sindroma stečene imunodeficijencije (AIDS, od engl. acquired immunodeficiency syndrome) i posljedično smrti. Danas je preko 50% zaraženih osoba svjesno da je zaraženo HIV-om, a >60% ih dobiva antiretrovirusne lijekove. To je dovelo do pada smrtnosti od HIV/AIDS-a za 35%. Uvođenjem HAART-a značajno je smanjen mortalitet od HIV/AIDS-a što je dovelo do toga da su vodeći uzroci morbiditeta i mortaliteta u bolesnika zaraženih HIV-om umjesto oportunističkh infekcija postale kronične nezarazne bolesti, poput komplikacija vezanih uz bolesti bubrega, jetre i kardiovaskularnog sustava. Već su rane studije pokazale da osobe zaražene HIV-om imaju veći rizik razvoja akutne ozljede bubrega (AOB) u usporedbi s osobama koje nisu zaražene HIV-om, a da bolesnici koji razviju AOB imaju posljedično veći rizik smrti u odnosu na one bez AOB. Procjenjuje se da u osoba zaraženih HIV- om u Europi i Sjeveroj Americi prevalencija AOB i kroničnog zatajenja bubrega (KZB), iznosi oko 5– 10%, dok je prevalencija albuminurije > 3 g/dan čak 2–5 puta veća nego u osoba koje nisu zaražene HIV-om. Uz uobičajene uzroke koji mogu dovesti do akutne ozljede bubrega opisanima u drugim djelovima ove knjige, u osoba zaraženih HIV-om zatajenje (ozljeda) bubrega može nastati i zbog: a) izravnog učinka HIV-a, kao što je nefropatija povezana s HIV-om (HIVAN, od engl. HIV-associated nephropathy) ; b) neizravnog učinka HIV-a, u što ubrajamo komplikacije imunodeficijencije uzrokovane HIV-om, sekundarnih (oportunističkih) infekcija te posljedice liječenja tih stanja odnosno učinka nefrotoksičnih lijekova. U osoba zaraženih HIV-om nefrotoksičnost se najčešće dovodi u vezu sa samim nefropatogenim učinkom HIV- a, ali i nefrotoksičnim učinkom lijekova, prvenstveno antiinfektiva (antibiotika i ARL). Boljim odabirom lijekova kao i probirom bolesnika s preegzistentnim bubrežnim oštećenjem te prilagodbom doze primijenjenih lijekova može se spriječiti dalje napredovanje zatajenja bubrega i njegove kronične komplikacije. Pravovremenim uvođenjem HAART-a može se ublažiti i donekle spriječiti nefropatogeni učinak samog HIV-a, dok se razumnim odabirom lijekova za liječenje oportunističkih bolesti uz poznavanje mogućih interakcija može smanjiti štetni nefrotoksični učinak ovih lijekova čime se može pridonijeti poboljšanju kvalitete života i produljenju životnog vijeka osoba zaraženih HIV-om.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA