Naslov
Procjena utjecaja industrijskih i komunalnih otpadnih voda na kakvoću vode hiporeičke zone rijeke Save, Hrvatska
(Assessment of the impact of industrial and municipal wastewater on the water quality of the hyporheic zone of the Sava River, Croatia)

Autori
Redžović, Zuzana ; Erk, Marijana ; Gottstein, Sanja ; Sertić Perić, Mirela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstvena škola o okolišu 2021: Sveobuhvatni pristup istraživanju antropogenih pritisaka na okoliš : knjiga sažetaka / Furdek Turk, Martina ; Fiket, Željka - Zagreb : Institut Ruđer Bošković, 2022, 33-33

ISBN
978-953-7941-38-3

Skup
Znanstvena škola o okolišu 2021: Sveobuhvatni pristup istraživanju antropogenih pritisaka na okoliš

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.12.2021. - 10.12.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
antropogeni utjecaj ; zagađenje ; podzemne vode ; hranjive tvari ; fizikalno-kemijski čimbenici
(anthropogenic impact ; pollution ; groundwater ; nutrients ; physico-chemical parameters)

Sažetak
Komunalne i industrijske vode koje se ispuštaju u rijeku Savu značajno utječu na kakvoću podzemne i površinske vode. One sadrže organske zagađivače, gnojiva i teške metale koji imaju štetne učinke na ljudsko zdravlje, biološku raznolikost i okoliš1. Cilj istraživanja bio je procijeniti antropogeni utjecaj na kakvoću intersticijske vode hiporeičke zone rijeke Save mjerenjem fizikalno-kemijskih pokazatelja, uključujući hranjive tvari u vodi te ukupni organski ugljik u sedimentu na dvije lokacije (Medsave i Jarun) tijekom četiri sezone (zima 2018., proljeće, ljeto i jesen 2019.). Sprud Medsave smješten je oko 3 km uzvodno, a sprud Jarun oko 13 km nizvodno od ispusta otpadnih voda grada Zaprešića. Kroz javni sustav odvodnje grada Zaprešića sakupljaju se, pored komunalnih otpadnih voda, i obrađene otpadne vode farmaceutske industrije. Na koncentracije hranjivih tvari i organskog ugljika te fizikalno-kemijske čimbenike utječe ispuštanje otpadnih voda, ali i hidrometeorološke prilike, poput vodostaja i protoka. U ljeto i jesen zabilježen je u prosjeku niži vodostaj (-249 cm) i manji protoci vode (122 m3/s) na obje lokacije, u usporedbi s proljećem i zimom (-214 cm ; 179 m3/s). Nitrati su na obje postaje bili viši u proljeće i jesen, što se može povezati s većom količinom oborina i ispiranjem s poljoprivrednih zemljišta. Koncentracije nitrita, ortofosfata te kemijska potrošnja kisika bili su viši na lokaciji Jarun u odnosu na Medsave. Ortofosfati su na Jarunu u hiporeičkoj zoni u proljeće viši (0, 236 mg/L) od granične vrijednosti za podzemne vode (0, 200 mg/L) te viši od granične vrijednosti za dobru kategoriju ekološkog stanja površinskih voda (0, 1 mg/L za tip tekućica HR-R_5b)2. Ukupni organski ugljik (TOC) u intersticijskoj vodi i sedimentu je bio viši na Medsave, što može biti posljedica velikog broja obradivih površina uz rijeku Savu. Zaključno, za očuvanje kakvoće voda potreban je kontinuirani monitoring i osiguravanje drugog i trećeg stupnja pročišćavanja otpadnih voda. Literatura: 1. Simić, V., Petrović, A., Erg, B., Dimović, D., Makovinska, J., Karadžić, B., Paunović, M. (2015): Indicative Status Assessment, Biodiversity Conservation, and Protected Areas Within the Sava River Basin. The Handbook of Environmental Chemistry, Springer, Berlin, Heidelberg 2. Uredba o standardu kakvoće voda (2019): Narodne novine, br. 96

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Biologija, Interdisciplinarne prirodne znanosti

POVEZANOST RADA