Pregled bibliografske jedinice broj: 1165118
Doprinose li psihosocijalni čimbenici dužem životu dugovječnih osoba?
Doprinose li psihosocijalni čimbenici dužem životu dugovječnih osoba? // Knjiga sažetaka 25. Dana Ramira i Zorana Bujasa / Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021. str. 99-99 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1165118 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doprinose li psihosocijalni čimbenici dužem životu
dugovječnih osoba?
(Are psychosocial factors contributing to the longer
survival in very old persons?)
Autori
Despot Lučanin, Jasminka ; Škarić-Jurić, Tatjana ; Perinić Lewis, Ana ; Smolić, Šime
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka 25. Dana Ramira i Zorana Bujasa
/ Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021, 99-99
Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
dugovječne osobe, duljina života, psihosocijalni čimbenici
(very old persons, survival, psychosocial factors)
Sažetak
Suvremena istraživanja starenja usmjerena su proučavanju čimbenika psihološke prilagodbe, koja se pokazala povezanom s dugovječnošću. Dugovječne osobe, starije od 80 godina, pružaju podatke o heterogenosti funkcioniranja te o mogućnosti očuvanja sposobnosti i prilagodbe na životne teškoće i promjene. Stoga raste zanimanje za ispitivanje vrlo starih osoba, broj kojih je u stalnom porastu u populaciji razvijenih zemalja pa tako i u Hrvatskoj. Cilj istraživanja bio je ispitati doprinos psihosocijalnih čimbenika u predviđanju duljine života vrlo starih osoba. Istraživačke varijable bile su: sociodemografska obilježja, odnos s obitelji, kognitivno funkcioniranje, subjektivno zdravlje, subjektivna neovisnosti te kvaliteta života. Uzorak je činilo 343 sudionika u dobi od 80 do 101 godina (prosječno 88 godina), 256 (75%) žena, korisnika 13 domova za starije osobe u Zagrebu. Sudionici su ispitani 2008. godine, individualno, Upitnikom za osobe duboke starosti, u obliku strukturiranog intervjua (projekt HECUBA, HRZZ, IP-01-2018-2497). Dob njihove smrti utvrđena je 2018. godine. U razdoblju od deset godina, 311 (90%) sudionika je preminulo, u prosječnoj dobi od 93 godine. Promatrani skup varijabli doprinio je tumačenju 6% (p < .05) varijance duljine života sudionika. Model Coxove regresije potvrdio je značajno veću vjerojatnosti dužeg života (Chi-square = 14.6 ; p < .01) vrlo starih osoba s boljom kvalitetom života (Exp(B) = .90, p < .05) i boljim kognitivnim funkcioniranjem (Exp(B) = .96, p < .05). Nalazi ukazuju na mogućnost poticanja prilagodbenih sposobnosti dugovječnih osoba, u cilju poboljšanja kvalitete njihovog života, očuvanja kognitivnog funkcioniranja kao i prilagodbe usluga skrbi o sve većem broju osoba u dubokoj starosti, do kraja njihovog života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Ekonomija, Psihologija, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2018-01-2497 - Zdravstvene, kulturne i biološke odrednice dugovječnosti: antropološka studija preživljenja u dubokoj starosti (HECUBA) (Škarić-Jurić, Tatjana, HRZZ - 2018-01) ( CroRIS)
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb,
Institut za antropologiju,
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Šime Smolić
(autor)
Ana Perinić Lewis
(autor)
Jasminka Despot-Lučanin
(autor)
Tatjana Škarić-Jurić
(autor)