Pregled bibliografske jedinice broj: 1165036
Demografski aspekti suvremenog iseljavanja iz Hrvatske
Demografski aspekti suvremenog iseljavanja iz Hrvatske // Suvremene migracije u Republici Hrvatskoj / Žanić, Mateo ; Živić, Dražen ; Špoljar Vržina Sanja ; Miletić Geran-Marko (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2021. str. 11-33
CROSBI ID: 1165036 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Demografski aspekti suvremenog iseljavanja iz
Hrvatske
(Demographic Aspects of Contemporary Croatian
Emigration)
Autori
Pokos, Nenad
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Suvremene migracije u Republici Hrvatskoj
Urednik/ci
Žanić, Mateo ; Živić, Dražen ; Špoljar Vržina Sanja ; Miletić Geran-Marko
Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Grad
Zagreb
Godina
2021
Raspon stranica
11-33
ISBN
978-953-7964-84-9
Ključne riječi
iseljavanje, migracije, stanovništvo, županije
(emigration, migrations, population, counties)
Sažetak
Republika Hrvatska gotovo se trideset godina nalazi u dubokoj demografskoj krizi koja je obilježena izrazito negativnim trendovima kao što su ukupna depopulacija, prirodni pad, intenzivni proces starenja itd. Međutim, posljednjih godina na ionako nepovoljan demografski razvoj sve jači utjecaj ima izrazito negativan migracijski saldo tj. sve veći broj iseljenih stanovnika Hrvatske u odnosu na broj doseljenih. Taj posljednji emigracijski val počeo je globalnom ekonomskom krizom 2008. godine, a intenzivirao se ulaskom Hrvatske u članstvo Europske unije 2013. godine. U odnosu na ranije iseljeničke struje, ovaj val je možda i najnepovoljniji jer se odvija u okolnostima smanjene rodnosti, prirodnog pada, ukupne depopulacije i ubrzanog procesa starenja stanovništva. Brojčani razmjeri iseljavanja nisu precizni jer mnogi stanovnici prije iseljenja ne odjavljuju prebivalište premda od 2012. imaju obvezu to činiti prema Zakonu o prebivalištu. Stoga su nam znatno pouzdaniji podatci stranih statistika premda neke države ne evidentiraju broj doseljenih stanovnika iz Hrvatske nego broj doseljenih hrvatskih državljana. Možda najbolji primjer odstupanja između hrvatske i stranih statistika pokazuje primjer iseljavanja u Irsku jer po podatcima Državnog zavoda za statistiku u tu je zemlju npr. 2016. godine iselilo 1917 stanovnika Hrvatske dok je prema irskim podatcima iste godine PPSN (Personal Public Service Number) dobilo 5312 stanovnika koji su doselili iz Hrvatske. Na temelju PPSN-a ostvaruje se pravo na zapošljavanje, otvaranje računa u banci, zdravstvenu zaštitu itd., a izdaje ga te objavljuje irsko Ministarstvo socijalne zaštite na mjesečnoj razini. Kombinirajući podatke hrvatske, i statistike stranih država dolazi se do podatka kako je između 2011. i 2019. iz Hrvatske iselilo nešto više od 250 tisuća stanovnika. U radu su prikazani i podatci prema regionalnom ishodištu iseljenika te prema njihovoj odredišnoj zemlji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Nenad Pokos
(autor)