Naslov
Bibliografija radova o otoku Silbi
(Bibliography of works on the island of Silba)

Autori
Bošković, Ivan ; Novak Penga, Helena

Ostali urednici
Bošković, Kate

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, bibliografija, znanstvena

Izdavač
Naklada Bošković

Grad
Split

Godina
2021

Stranica
152

ISBN
978-953-263-656-7

Ključne riječi
mjesne bibliografije, Silba (otok), zadarsko otočje
(local bibliographies, Silba (island), the Zadar Archipelago)

Sažetak
Mjesna bibliografija radova o otoku Silbi sastoji se od uvodnog teksta u kojem su pojašnjeni metodologija i načela izrade bibliografije, teksta o povijesti otoka Silbe, bibliografskog niza te četiriju kazala (autorsko, imensko, mjesno i predmetno). Prema vremenskom razdoblju nastanka građe bibliografija je kumulativna te obuhvaća radove objavljene od 1846. do danas, a prema metodologiji izrade de visu pripada primarnim bibliografijama. Svrha bibliografije je uređivanje i sistematiziranje različitih vrsta tekstualnih izvora čiji je sadržajni predmet otok Silba, a namijenjena je znanstvenicima, ali i širem krugu korisnika koji se žele upoznati s radovima na temu Silbe. Bibliografski niz sastoji se od 544 bibliografske jedinice koje obuhvaćaju objavljenu tiskanu građu: knjige (monografske publikacije), stručne, znanstvene i popularno-znanstvene članke iz časopisa i zbornika radova, članke iz dnevnog, tjednog i drugog periodičnog tiska, odabrana poglavlja iz knjiga, osvrte i prikaze knjiga. Od ocjenskih radova bibliografija obuhvaća završne, diplomske i magistarske radove te doktorske disertacije. U bibliografiju nisu uvrštene sljedeće vrste izvora: neobjavljeni i rukopisni radovi, arhivska građa, sažeci znanstvenih radova, sitni tisak, kartografska i topografska građa, turistički vodiči, peljari, članci i vijesti s internetskih portala, blogovi te mrežne stranice udruga. Razlozi zbog kojih navedene tiskane vrste građe nisu uvrštene u bibliografiju su njihova slabija dostupnost u hrvatskim knjižnicama, preopćenit karakter izvora te veći broj izdanja istog naslova. Navedene vrste mrežnih izvora izostavljene su iz bibliografije zbog njihove nepouzdanosti (čestih promjena i nestanaka domena i poveznica) u mrežnom okruženju. Bibliografija je izrađena metodom uvida u izvornu građu, pri čemu su se detaljno pregledale bibliografske bilješke i popisi literature navedeni u građi. Ovaj pristup bio je potreban i zbog strukturiranja bibliografije odnosno sadržajnog i predmetnog određivanja građe. Radovi u bibliografskom nizu raspoređeni su prema klasifikacijskom sustavu Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK) koji omogućuje tematsko grupiranje građe srodnog ili istog sadržaja. Korištena građa velikim je dijelom ona u privatnom vlasništvu I. Boškovića, E. Motušića, B. Penga i I. Vigata. Kao pomoćna sredstva konzultirali su se i sekundarni izvori, odnosno objavljene bibliografije radova znanstvenika za koje se pretpostavlja da bi mogle sadržavati radove o Silbi. Također su se koristili i mrežni alati za pretraživanje izvora: pretraživači znanstvene literature, repozitoriji sveučilišta, portali znanstvenih časopisa i osobito važne digitalne knjižnične zbirke. Vrijedan dio bibliografskog niza predstavlja odabir članaka iz starijeg dnevnog, tjednog i drugog tiska (druga polovica 19. st. i period do Drugog svjetskog rata), te novijeg i tekućeg tiska. Među njima se nalazi znatan broj bibliografskih jedinica koje se do sada nisu navodile u literaturi o Silbi, a čije je objavljivanje u ovoj bibliografiji rezultat istraživačkog rada. Radi što lakšeg pretraživanja osobita pažnja posvećena je izradi kazala, poglavito predmetnog kao jednog od najvažnijih elemenata bibliografije. Kako je cilj mjesne bibliografije okupljanje prvenstveno onih izvora čiji je predmet dotično mjesto, bilo je potrebno učiniti 9 selekciju izvora, osobito u onim slučajevima u kojima predmet nije isključivo Silba. Premda bibliografija teži iscrpnosti te nastoji izbjeći vrednovanje izvora, ona jednim dijelom predstavlja i osobni odabir autora bibliografije. Kao takva predstavlja polazišnu točku za izradu dopune bibliografiji ili pak novih tematskih bibliografija o Silbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA