Naslov
Pandemija COVID-19 i psihološka otpornost
(COVID-19 Pandemic and Psychological Resilience)

Autori
Rončević-Gržeta, Ika ; Stevanović, Aleksandra ; Letica- Crepulja, Marina ; Grković, Jasna ; Vladislović, Anton

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3. Hrvatski kongres o psihotraumi: "Mentalno zdravlje u vrijeme i nakon COVID-19 pandemije" / Britvić, Dolores - Split : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2021, 12-12

Skup
3.hrvatski kongres o psihotraumi: Mentalno zdravlje u vrijeme i nakon COVID-19 pandemije

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 11.11.2021. - 12.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
mentalno zdravlje ; COVID-19 pandemija ; psihološka otpornost
(mental health ; COVID-19 pandemic ; psychological resilience)

Sažetak
Ciljevi: Dosadašnja istraživanja ukazuju na nepovoljan utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje. Posebno se to odnosi na one s vec postojecim mentalnim poteškocama. Brojna istraživanja s pocetka pandemije navode povecanu razinu depresivnosti, anksioznosti ali i PTSP-a uzrokovanih aktualnom pandemijom. Ponovljena istraživanja pokazuju da je došlo do znacajne prilagodbe na nepovoljne okolnosti. Za sada je broj longitudinalnih istraživanja malobrojan kao i onih koji su ispitivali potencijalne zaštitne faktore kao što je psihološka otpornost. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati psihološku otpornost u odnosu na pojavnost simptoma posttraumatskog odgovora kao i simptoma drugih mentalnih poremecaja Ispitanici i metode: U online istraživanju sudjelovalo je 378 ispitanika prosjecne dobi 41, 7 (raspon 18 do 72), od cega 353 (86, 1%) žena. Vecina ispitanika je visoko obrazovano (51, 9%), zaposleno (73, 5%) te u partnerskoj vezi (68, 3%). Najveci je udio ispitanika je iz Primorsko Goranske županije (54%), psihijatrijsku dijagnozu ikad u životu imalo je 49 (13%) ispitanika, dok je od ukupnog uzorka o Covid-19 preboljelo njih 68 (18%). Uz sociodemografski upitnik koji je ukljucivao pitanja o pandemiji, ispitanici su ispunjavali sljedece upitnike: Opci probir za psihotraumu (Global Psychotrauma Scale), Kratku listu simptoma (Brief Symptom Inventory) i Skalu procjene otpornosti (Resilience Evaluation Scale). Rezultati: Znacajan rizik za razvoj PTSP-a ima 15, 6% ispitanika pri cemu je on znacajno veci u skupini ispitanika koji od ranije imaju dijagnosticiran neki psihijatrijski poremecaj (32, 7%). Samoprocjenjena psihološka otpornosti nije znacajno povezana s dobi i spolom. Žene imaju znacajno vecu razinu anksioznosti a muškarci samoozlje%ivanja. Veca razina psihološke otpornosti povezana je s boljim ishodom svih ispitivanih mjera mentalnog zdravlja osim sa samozlje%ivanjem, dok je postojanje psihickog poremecaja znacajno negativno povezano sa svim ispitivanim mjerama psihološkog zdravlja. Zakljucci: Unatoc metodološkim nedostacima online istraživanja u kojem vecinom anketu popunile e visoko obrazovanih žene možemo zakljuciti da pandemija Covid-19 predstavlja dodatni teret za mentalno zdravlje osoba koje od ranije imaju psihickih poteškoca. Unutarnji kapaciteti psihološke otpornosti, kao što su samopouzdanje i samoe&kasnost, povezani su s pozitivnim ishodima nakon stresnih doga%aja i zaštitni su faktor za razvoj posttraumatskog stresnog poremecaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija

POVEZANOST RADA