Naslov
NASTAVNIK BUDUĆNOSTI U POMORSKOM OBRAZOVANJU I OSPOSOBLJAVANJU
(TEACHER OF THE FUTURE IN MARITIME EDUCATION AND TRAINING)

Autori
Milić Beran, Ivona ; Milošević, Dragana ; Šekularac- Ivošević, Senka

Izvornik
Knowledge (2545-4439) 46 (2021), 1; 119-125

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
pomorstvo, obrazovanje, trening, budućnost
(maritime affairs, education, training, future)

Sažetak
Pomorsko obrazovanje i osposobljavanje prate razvoj pomorske tehnologije i gospodarstva i višestruko su povezani i uvjetovani. Faze u razvoju pomorstva donijele su nove lekcije koje su bile obvezno gradivo i za nastavnike i za uĉenike, što je sluĉaj i tijekom globalne pandemije uzrokovane virusom COVID-19. Upravo je svrha ovog rada ukazati na nuţnost transformacije procesa obrazovanja i osposobljavanja u pomorskim obrazovnim institucijama i centrima za osposobljavanje. Ulaskom u novo tisućljeće digitalizacija cijelog pomorskog logistiĉkog lanca postaje stvarnost, a navigacija, znanje, vještine i kompetencije samih pomoraca neće biti iste. Sve analize pokazuju da će vrijeme nakon pandemije ubrzati procese transformacije pomorskog obrazovanja i osposobljavanja. Upravo su ovakve analize potrebne kako bi se shvatilo koliko će u budućnosti biti potrebno kombinirati morske resurse, ljude i nove digitalne alate. Stoga je u ovom radu dan pregled literature s analizom najmodernijih ĉimbenika koji utjeĉu na pomorsko obrazovanje i osposobljavanje, s naglaskom na PEST analizu. Pokazuje se da dominaciju preuzimaju tehnološki ĉimbenici: umjetna inteligencija, Big Data, Cloud, dronovi, Internet of Things, roboti i automatizacija. Na temelju sustavnog pregleda literature, rezultati ovog rada pokazuju da se pojavljuje novi profil uĉenika koji će nastavnici u pomorstvu poduĉavati sljedeće vještine i znanja - „meke varijable― (komunikacija, motivacija, donošenje odluka, kritiĉko razmišljanje, kultura, svjesnost o situaciji, timski rad), asertivnost i aktivno slušanje, empatija, digitalne vještine, nova metodologija pouĉavanja i osposobljavanja, upravljanje ljudskim resursima i emocionalna inteligencija, nove pedagoške vještine itd. Nadalje, u radu je rabljena regresijska analiza kako bi se na bazi ukupnog broja studenata koji su završili/diplomirali na pomorskim fakultetima u Republici Hrvatskoj u razdoblju od deset godina od 2010. do 2019. utvrdilo slijedi li budući pomorski oficirski kadar trendove potraţnje u svijetu. Teorijske i praktiĉne implikacije ovog rada ukazuju na potrebu kreiranja novih i/ili inoviranje postojećih predmeta i kurikuluma s odgovarajućim znanjima i vještinama. Originalnost ovog rada je što meĊu prvima na podruĉju jadranske regije uvodi ovu problematiku u razmatranje i predlaţe rješenja za bolje prilagoĊavanje pomorskih obrazovnih institucija i trening centara iz Regije svjetskim trendovima. Pravac budućih istraţivanja će upravo biti da se na bazi primarnih istraţivanja utvrdi koliko nastavnici jadranske regije primjenjuju u svom profesionalnom radu rezultate ovog rada koji prvenstveno predlaţe rješenja na bazi sekundarnog istraţivanja i kakvi su stavovi regionalnog pomorskog obrazovnog kadra o ljudskim i infrastrukturnim rješenjima za uvoĊenje budućeg, definitivno drugaĉijeg naĉina funkcioniranja i rada sa studentima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA