Naslov
Razlike u kliničkim karakteristikama i liječenju bolesnika s polivaskularnom i izoliranom perifernom arterijskom bolesti donjih ekstremiteta
(Differences in clinical characteristics and treatment of patients with polyvascular and lower extremity artery disease)

Autori
Dobrota, Savko ; Jupek, Nikolina ; Banfić, Ljiljana ; Đermanović Dobrota, Vesna ; Vrkić Kirhmajer, Majda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
13. hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Online, 15.10.2021. - 16.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
polivaskularna bolest ; izolirana periferna arterijska bolest ; ABI (od eng. ankle-brachial index)
(polyvascular disease ; lower extremity artery disease ; ABI ( ankle- brachial index))

Sažetak
Uvod: Periferna arterijska bolest (PAB) donjih ekstremiteta je marker generalizirane ateroskleroze i izrazito loše kardiovaskularne prognoze. Glavni razlog loše prognoze je pridružena koronarna ili cerebrovaskularna bolest. Istraživanja ukazuju na nedostatno prepoznavanje i manje intenzivno liječenje bolesnika s PAB. Cilj: Istražiti razlike u kliničkim karakteristikama i medikamentoznom liječenju bolesnika koji imaju izoliranu PAB donjih ekstremiteta i bolesnika koji imaju polivaskularnu bolest. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na 120 bolesnika s PAB (srednje dobi 64.6± 8.6 godina, 85 muškaraca, ABI 0.65 ± 0.15). Svim bolesnicima je napravljena koronarografija, ultrazvuk karotidnih arterija i ABI (od engl. ankle - brachial index). Prikupljeni su antropometrijski parametri, podaci o pušačkim navikama i uzimanju acetilsalicilne kiseline (ASA), ACE inhibitora i statina. Koronarna bolest je definirana stenozom ≥ 50% barem jedne od glavnih koronarnih arterija. Karotidna bolest je definirana stenozom unutarnje karotidne arterije ≥ 50%. PAB je definirana s ABI ≤ 0.9. Polivaskularna bolest je definirana s ABI ≤ 0.9 uz koronarnu i/ili karotidnu bolest. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine: izolirana PAB (40 bolesnika) i polivaskularna bolesti (80 bolesnika). Iz istraživanja su isključeni bolesnici u programu kronične hemodijalize. Rezultati: Polivaskularni bolesnici su imali veći indeks tjelesne mase (p= 0, 028) i bili su stariji (p= 0, 029). Broj aktivnih ili bivših pušača nije se značajno razlikovao među skupinama, dok je šećerna bolest bila češća u polivaskularnih bolesnika (p= 0, 004). Vrijednosti ukupnog kolesterola, HDL, LDL, triglicerida i kreatinina nisu se značajno razlikovale između skupina. Nije bilo značajne razlike u terapiji s ASA i ACE inhibitorima, no veći broj polivaskularnih bolesnika uzima statine (65% vs 88, 8% ; p= 0, 002). Bolesnici s izoliranom PAB češće imaju tipične PAB simptome (p= 0, 041) i niže vrijednosti ABI (0, 59 vs 0, 67 ; p= 0, 012) dok se broj amputacija nije značajno razlikovao među skupinama. Zaključak: U našem istraživanju bolesnici s izoliranom PAB rjeđe uzimaju statine, imaju tipične simptome PAB-a i značajno niže vrijednosti ABI od polivaskularnih bolesnika. Navedeno može biti posljedica lošije informiranosti bolesnika i kasnijeg javljanja liječniku, s već uznapredovalom PAB, dok polivaskularni bolesnici ranije dolaze do specijalizirane kardiološke skrbi i suradljiviji su u korištenju terapije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA