Naslov
Uspješnost izbora i nasljednost kvantitativnih svojstava ječma u zavisnosti od gustoće sjetve i kriterija izbora
(Successful Selection And Heritability Of Quantitative Traits Of Barley In Dependence Of The Sowing Density And Selection Criteria)

Autori
Lalić, Alojzije

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.09

Godina
1996

Stranica
114

Mentor
Martinić-Jerčić, Zdravko

Ključne riječi
ozimi dvoredni ječam; gusta sjetva; rijetka sjetva; metoda sjemenka po biljci; pedigre metoda; heritabilitet; varijabilnost; dobit od selekcije; međuovisnosti svojstava; kriteriji izbora; indeks (Q); urod zrna; komponente uroda zrna
(barley; thick and thin planting; single seed and pedigree; generations; heritability; genetic and indirect genetic gain; correlation; selection criteria; grain yield; grain yield components)

Sažetak
Istraživanjima su analizirana u gustoj i rijetkoj sjetvi potomstva ječma F1, F2, F3, F4 generacije križanja Timura x Osk.208/2-84, koja su uzgojena pedigre metodom i metodom sjemenka po biljci. U F4 generaciji istraženo je 148 linija uzgojenih metodom sjemenka po biljci, 26 linija odabranih pedigre metodom, te 131 linija odabrana različitim kriterijima izbora (17 kriterija izbora) iz populacije F3 generacije uzgojene metodom sjemenka po biljci. U F3 generaciji istraženo je 268 potomstava biljaka (linija) iz F2 generacije i 26 potomstava odabranih biljaka pedigre metode u F2 generaciji. Osnovna parcela u gustoj sjetvi zasijana je s 36 zrna na razmak 5x5 cm, a što odgovara sjetvi od 400 zrna/m2. U rijetkoj sjetvi osnovna parcela je zasijana s 48 zrna na razmak 10x10 cm, a što odgovara sjetvi od 100 zrna/m2. Na temelju analiza duljine vlati, prosječne mase jednog zrna, broja zrna po klasu, broja plodnih vlati, žetvenog indeksa i urod zrna procijenjen je utjecaj gustoće sjetve na nasljednost, varijabilnost i dobit od selekcije. Ustanovljena je djelotvornost i pouzdanost pojedinih oplemenjivačkih kriterija, te su uspoređene pedigre metoda oplemenjivanja i metoda sjemenka po biljci. Primjenjeni su oplemenjivački kriteriji izbora na kraću vlat, veći žetveni indeks, veću masu zrna po biljci, bolji izgled zrna, na temelju fenotiopskog izgleda biljke u polju, veći broj zrna po klasu,veći broj plodnih vlati, na osnovi pedigre metoda,te 9 kriterija izbora primjenom indeksa Q. Duljina vlati, broj plodnih vlati i masa zrna po biljci su većeg heritabiliteta u rijetkoj sjetvi, dok su masa zrna primarnog klasa, masa jednog zrna, broj zrna po klasu i žetveni indeks svojstva većeg heritabiliteta u gustoj sjetvi. Pedigre metodom, u odnosu na metodu sjemenka po biljci povećali smo prosječnu vrijednost populacija za sva istraživana svojstva, ali uz smanjenje varijabilnosti svojstava. Tom metodom ostvaren je veći uspjeh u oplemenjivanju na urod zrna u gustoj sjetvi, vjerovatno širinom izbora, te odabirom fenotipa biljaka uspravnijeg lista i ujednačenijih vlati. Metodom sjemenka po biljci izbjegli bi smo jednosmjeran odabir određene odlike genotipa. Tom metodom očuvani su u populaciji genotipovi superiorniji kod uvjeta uzgoja u rijetkoj sjetvi. Metodom sjemenka po biljci u populaciji smo zadržali genotipove superiornije za svojstva manje nasljednosti, poput mase zrna po biljci i broja plodnih vlati. Ta svojstva su gradivni elementi visokog uroda zrna u rjeđoj sjetvi. U gustoj sjetvi linije najvećeg uroda zrna karakterizira osrednje povećanje, u odnosu na moguće, broja plodnih vlati, mase zrna po biljci i najveće povećanje mase jednog zrna. Metoda sjemenka po biljci značajna je i za očuvanje svojstava velike nasljednosti, poput mase jednog zrna i broja zrna po klasu, a koja su opozitnog odgovora na selekciju s obzirom na izbor na kraću vlat. Odabirom biljaka na bolji izgled zrna, veći broj zrna po klasu, veći broj plodnih vlati, veću masu zrna po biljci i veći žetveni indeks procijenili smo relativno veću neizravnu djelotvornost i pouzdanost izbora za duljinu vlati, masu zrna po klasu, masu jednog zrna, broj zrna po klasu u obje gustoće sjetve, te uroda zrna u rijetkoj sjetvi. Tim kriterijima izbora procijenjena je manja djelotvornost i pouzdanost izbora za broj plodnih vlati i masu zrna po biljci. Izborom na veći broj plodnih vlati, veću masu zrna po biljci i veći žetveni indeks ostvarili smo osrednju djelotvornost izbora za urod zrna u gustoj sjetvi. Provedena istraživanja ukazuju na opravdanost primjene indeksa (Q) u oplemenjivanju pri ocjenjivanju vrijednosti biljke za urod zrna, s obzirom na veći broj uključenih svojstava. Tim načinom izbora, intenzitet selekcije možemo usmjeravati na pojedino ili pojedina svojstva, a utvrđeni odnos važnosti svojstava kod selekcije čuvao bi populaciju od značajnijih nepoželjnih gubitaka gena za urod zrna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA