Naslov
Važnost čitanja za razvoj emocionalnih kompetencija
(The importance of reading for the development of emotional competencies)

Autori
Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni

Izvornik
Čitatelj i čitanje u digitalno doba : knjiga sažetaka / Togonal, Marijana - Zagreb : Hrvatsko katoličko sveučilište, 2021, 25-27

ISBN
978-95-8014-61-1

Skup
Međunarodni inderdisciplinarni znanstveni skup: Čitatelj i čitanje u digitalno doba

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
čitanje ; emocionalne kompetencije ; emocionalna regulacija ;
(reading ; emotional competencies ; emotional regulation ;)

Sažetak
Emocionalna regulacija iznimno je važna u svakodnevnom životu, prije svega u društvenim interakcijama. U posljednjih 5 − 7 milijuna godina došlo je do značajnih promjena u društvenoj i emocionalnoj inteligenciji između ljudi i drugih hominina (čimpanzi i bonoba). Prema hipotezi o samopripitomljavanju, s neotenijom kao najvažnijom značajkom, glavna promjena koja se dogodila tijekom tog evolucijskog razdoblja imala je emocionalni karakter: čovjek je postao tolerantniji prema drugom čovjeku, kao i znatno manje agresivan i uplašen u njegovoj prisutnosti, što je omogućilo veću društvenu toleranciju, odnosno život u zajednici (Šimić i dr., 2021: 11, 2). Razvoj emocionalnih kompetencija uključuje mnoge dimenzije i traje otprilike do tridesete godine života. Uključuje učenje o tome što su emocije i osjećaji, razumijevanje o tome kako i zašto se pojavljuju, prepoznavanje i osvješćivanje ne samo vlastitih osjećaja već i osjećaja drugih, te razvoj učinkovitih načina za njihovu regulaciju. Emocije pomažu djeci u tumačenju svijeta oko sebe i postoje različiti načini („racionalizacije“) na koje se ona nose s neugodnim emocijama (strategije rane emocionalne regulacije) koji također ovise i o stupnju razvoja kognitivnih sposobnosti. Stjecanje emocionalnih kompetencija pomaže djeci lakše postizati vlastite ciljeve, davati dobro prilagođene odgovore u izazovnim situacijama, bez većih poteškoća se uključivati u svoje društvene skupine i izrasti u dobro prilagođene odrasle osobe otporne na stres. Stres negativno utječe na aktivnost prefrontalnog korteksa odgovornog za regulaciju reaktivnosti amigdaloidne jezgre, što objašnjava zašto je strategija kognitivne procjene u svakodnevnim stresnim situacijama često neučinkovita (Šimić i dr. 2021: 11, 823). Postoje uvjerljivi dokazi da čitanje i rasprava o knjigama s emocionalnim sadržajem povećavaju emocionalne sposobnosti djece. U jednom takvom istraživanju (Kumschick i dr., 2014: 5, 1448)3 gore spomenuta intervencija imala je osobito povoljan učinak na povećanje emocionalnog rječnika, poboljšanje eksplicitnog znanja o emocijama, kao i prepoznavanje prikrivenih osjećaja (u odnosu na posljednju kompetenciju dječaci su imali značajno više koristi od djevojčica). Ti su rezultati samo dio većeg skupa spoznaja što potkrepljuju zaključak da je čitanje jedan od najboljih načina na koji će djeca naučiti izražavati se i razmišljati o vlastitim emocijama, nositi se s emocionalnim izazovima, povećati svijest o svojoj okolini, postati empatični i poboljšati odnose s drugima, razviti pravilno moralno rasuđivanje i veće samopouzdanje, potaknuti maštu i znatiželju te smanjiti simptome depresije, što će ukupno gledajući imati dugoročne povoljne učinke u njihovu kasnijem životu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Informacijske i komunikacijske znanosti, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA