Pregled bibliografske jedinice broj: 1160891
(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu.
(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu. // Koga (p)održava održivi razvoj? Prinosi promišljanju održivosti ruralnih područja u Hrvatskoj
Gospić, Hrvatska, 2016. str. 1-1 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1160891 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje
gradove u hrvatskom prostornom sustavu.
((Im)possibility of sustainable development for
small and medium-sized cities in the Croatian
urban system.)
Autori
Svirčić Gotovac, Anđelina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Koga (p)održava održivi razvoj? Prinosi promišljanju održivosti ruralnih područja u Hrvatskoj
/ - , 2016, 1-1
Skup
Koga (p)održava održivi razvoj? Prinosi promišljanju održivosti ruralnih područja u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Gospić, Hrvatska, 27.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
održivi razvoj, mali i srednji gradovi, policentričnost, demografski trendovi, EU dokumenti, Teritorijalna Agenda, smart cities, Hrvatska.
(sustainable development, small and medium cities, polycentricity, demographic trends, EU documents, Territorial Agenda, smart cities, Croatia.)
Sažetak
Koncept održivog razvoja (sustainable development) još od kraja 20. st. nastaje iz potrebe da se na novi način analizira proces rasta i razvoja modernog društva, odnosno društva 21. stoljeća. U njegovom globalizacijskom kontekstu temeljna suprotstavljenost nalazi se upravo između razvojne i ekološke ideje. Ugroženost prirodnog svijeta, klimatske promjene, urbano siromaštvo s jedne strane kao socijalnoelokoška pitanja, te demografska i prostorna neravnomjernost i pad kvalitete života s druge kao urbanopolitička pitanja, ostaju i dalje otvorena i posebno nerješiva za manje urbane sredine kao što su hrvatske. Regionalni je razvoj u Hrvatskoj već desetljećima neravnomjeran i izrazito centraliziran što se u periodu tranzicije samo produbilo. Primjerice, četvrtina stanovnika zemlje živi u četiri najveća gradska naselja, iako se brojem ističu mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Mogućnost održivog razvoja za manje razvijene sredine (manje i srednje gradove prije svega) u kontekstu europskih dokumenta i preporuka jedna je od načina rješavanja ovih pitanja. Upravo Teritorijalna Agenda 2020 usvojena 2011. kao dio strategije EUROPA 2020. - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast - stavlja poseban naglasak na ravnomjeran i policentričan regionalni razvoj i teritorijalnu koheziju. Time bi se dugogodišnje naslijeđene i produbljene procese depopulacije, stagnacije, centralizacije, hijerarhizacije naselja, litoralizacije, smanjenog nataliteta, demografskog starenja i drugih koji obilježavaju hrvatski prostor, pokušalo ublažiti. U tome posebnu ulogu može imati upravo uzajamno djelovanje između postojećeg, i većinom očuvanog, prirodnog te ljudskog (humanog) kapitala na lokalnoj razini i mogućnost iskorištavanja odgovarajućih EU fondova. Koncept pametnih gradova (smart cities) dio je navedene EU strategije i primjer je tzv. primijenjene održivosti na lokalnoj razini. Iako i u Hrvatskoj postoje pozitivni primjeri istih je još uvijek nedovoljno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Anđelina Svirčić Gotovac
(autor)